Predsjednici parlamenata Jadransko jonske inicijative pozvali su Evropsku Uniju da, sa međunarodnom zajednicom, mora raditi na uklanjanju uzroka migracija, posebno završetka sukoba, jačanju institucija u zemljama u tranziciji i uklanjanju uzroka siromaštva.
To se navodi u zejdničkoj izjavi šefova parlamenata ove inicijative. Njome se podržavaju napori EU da se izgradi održiv sistem upravljanja migracijama u Evropi.
EU se poziva da iskoristi sve kapacitete i podrži napore Grčke, kroz humanitarnu pomoć i hitnu podršku kako bi se lakše nosila sa problemom humanitarne krize.
EU takođe mora da podrži Grčkoj i Italiji, koje su izložene snažnim migracijskim pritiscima.
"EU mora da bude na oprezu u mogućem pravcu nezakonitih migracija i da povedu računa i pojačanju intenzitet borbe protiv krijumčarenja ljudi", navodi se u izjavi.
Konferencija šefova parlamenata jadransko jonske inicijative u Splitu okočana je usvajanjem zajedničke izjave. Predsjendik Skupštine Crne Gore imao je na njenim marginama više bilateralnim susreta.
Krivokapić: Brojevi nisu glavni problem, već politike, nedostaje nam hrabrost i politička vizija
Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić pozvao je članice Evropske Unije, posebno kolege iz parlamenata, da imaju političke hrabrosti i traže političko rješenje za problem izbjeglica, odnosno za “seobu naroda”, kako je rekao.
Krivokapić učestvuje na konferenciji predsjednika parlamenata država članica Jadransko- jonske inicijative koji se održava u Splitu.
“Nama nedostaje političke hrabrosti i političke vizije, da bi se otvorila neprijatna politička pitanja u Evropskoj Uniji,” rekao je on.
Predsjednik Skupštine Cre Gore je podsjetio sa je Crna Gora mala zemlja i da je kao takva ipak “ imala snage da pokaže svoj odnos prema izbjeglicama poslije bombardovanja Kosova”.
“Tada smo na svojoj teritoriji imali 25 odsto izbjeglica. Istovremeno Crna Gora je bila u bezbjednosnom izazovu sa Miloševićevim režimom,” podsjetio je on.
Krivokapić je rekao da to ukazuje da “brojevi nisu glavni problem, već politike. “Nema vojnih i tehničkih zidova koji će odbraniiti ove države ako se ne nađu politički odgovori. Ovo je šansa za Evropu da iskorači u novo jedinstvo i saradnju, nadam se da ćemo mi biti hrabri da otvorimo ova teška i neizbježna pitanja, i naći trajne političke odgovore za seobe naroda,” rekao je predsjednik Skupštine.
Sem izbjegličke krize tema konferencije je i dodatna vrijednost parlamentarne saradnje u okviru Jadransko jonske inicijative, uključujući oblasti poljoprivrede, turizma,ekologije…, objasnio je predsjednik Sabora Hrvatske Željko Rajner. On je rekao da priliv izbjeglica u EU treba očekivati, sve dok u “u našem susjedstvu vladaju sukobi”.
“Ono što se dešavalo lani i nastavilo se u ove godine, za sada manjim intentizetom, s pravom se zove velikom izbjgeličkom i humanitarnom krizom. Prošle godine u EU je došlo više od million migranata. EU je dugo držala zatvorene oči, a solidarno dejlovanje izostalo,”rekao je Rajner ime države koja je predsedavajuća Jadransko –jonske inicijative.
Predsjednik Sabora je rekao da treba pojačati evropsku pristutnost u Egejskom moru i borbu protiv kriminalnih mreža.
“Najvažnije je zajednička borba pritiv uzroka migracija jer on nije u zemljama EU. Ovde je riječ o nužnosti prekida oružanih sukoba,uspostavlja primirja i nalaženju političkog rješenja u Siriji. U svemu ovome mora se misliti i na Albaniju, Bosnu I Hercegovnu i Crnu Goru kako ne bi došlo do do novih migrantskih puteva. Migracijska kriza je globalni izazov koji traži globalni dgovor, zato treba uspostaviti saradnju sa međunarodnim organizacijama,” poručio je Rajner.
Predsjednik palamenta Grčke Georgijus Varemenso zapitao je da li će “EU ostati ujedinjena ako će imati ograde između država članica”. “Ne možemo zatvarati oči pred ovom strašnom tragedijom, moramo se boriti sa razlozima, zaustaviti sukobe i pomoći donošenju mira na Bliskom istoku,” rekao je on.
Varemenso je najavio da će naredne subote Papa Franjo posjetiti ostrvo Lezbos, gdje je u Grčkoj smješten najveći broj izbjeglica.
Grčki zvaničnik je kazao da rade na gradnji novih centara gdje će biti smješteno hiljade ljudi koji svakodnevno pristižu.
Predsjednica parlamenta Italije Laura Boldrini objasnila je da na ostrvu Lezbos tražioci azila imaju mogućnost da se “čuju u brzim intervjuima”. Ona je podsjetila da je 3,700 ljudi umrlo pokušavajući da dođe u EU.”Mi predsjednici parlamenata imamo posebno važnu odgovornost, moramo preduzeti mjere, “ rekla je.
Da je svih 28 zemaja članica EU, rekla je,prihvatilo premještanje izbjeglica ne bi imali migrantsku krizu.
Miro Kovač, ministar vanjskih poslova Hrvatske kazao je da se koorodinaranim naporima mora smanjiti priliv izbjelica, te da ne postoje nacionalna rešenja već samo evropsko i međunarodno.
Mladen Bosić, predsjednik Zastupničkog doma BIH kazao je da treba unaprijediti razmjenu informacija među obaveštajnim agencijama.”Poslednjih godina više stotina hiljada mladih napustilo je Balkansko posluostrvo i otišlo na Zapad. Umjesto teških i bolnih tema iz prošlost moramo se okrenuti se ekonomiji i napretku ove regije,” rekao je Bosnić, potencirajući da je i Balkan suočen sa ekonomskom izbjegličkom krizom.
Galerija
Bonus video:
