Članstvo u Alijansi pruža sigurnost i bezbjednost koji su preduslov za sigurno poslovanje, poručio je nacionalni koordinator za NATO, Vesko Garčević, navodeći da ono samo po sebi ne pospješuje privredni razvoj države.
On je, na sastanku članova Upravnog odbora i predsjednika Odbora udruženja Privredne komore Crne Gore (PKCG) sa predstavnicima ambasada država članica NATO-a, kazao da Alijansa nije ekonomska organizacija, niti finansijska institucija i, kako je objasnio, ne daje kredite, niti pospješuje privredni razvoj sam po sebi.
„Ali ono što je izvedena, ali vrlo jasna dobit članstva u NATO je to što pruža sigurni okvir, bezbjednost i dugoročnu sigurnost“, rekao je Garčević na sastanku koji je organizovao Komunikacioni tim Savjeta za članstvo u NATO i PKCG.
On je objasnio da su bezbjednost i sigurnost preduslov za sigurno poslovanje.
Garčević je naveo da najveću dobit članstva u Alijansi vidi u direktnim stranim investicijama.
„Šansi će biti, neke su manje, neke veće, ali, da li će šansa biti iskorišćena zavisi, prije svega, od onoga koji igra na tržištu“, poručio je on.
Potpredsjednik PKCG, Ivan Saveljić, pojasnio je da, kada se kompanija jednom registruje u bazi podataka neke NATO agencije, onda redovno dobija obavještenja o novim pozivima.
„Pristup širem tržištu, mogućnost korišćenja finansijske pomoći, povećanje prihoda od turzima kroz povećanje broja turista, niži troškovi nacuionalne bezbjednosti predstavljaju dio onoga što je realno očekivati nakon što se nađemo u Alijansi“, poručio je Savjeljić.
On je ocijenio da država ne može biti bezbjedna ako nije ekonomski održiva i ako ne napreduje u tom dijelu.
„Očekujemo da se na nivou Crne Gore, kroz učlanjenjenje u NATO, između ostalog, smanje troškovi u sektoru bankarstva vezano za bezbjednost regiona“, naveo je Saveljić.
On je pojasnio da je za očekivati da članstvom u NATO-u direktne strane investicije utiču na razvoj malih i srednjih preduzeća. „Za očekivati je da se to desi i u Crnoj Gori“.
Ambasador Mađarske u Crnoj Gori, Kristijan Poša, rekao je da se uliv inostranog kapitala u Mađarsku, poslije ulaska te države u Alijansu, od 1999. do 2005. godine povećao skoro tri puta.
„Da li je do toga došlo zato što smo postali članica NATO-a, ili što je paralelno tekao proces evropskih integracija teško je odgovoriti, ali ja mislim da je logično ako kažemo da je bilo veoma značajno što je Mađarska postala članica Alijanse“, kazao je Poša.
Vlasnik ETG grupe, Mladen Bajković, je, govoreći o prednostima i beneficijama koje Crna Gora može da očekuje od budućeg članstva u NATO, kazao da se nada da će sa NATO-om doći novi investicije i investitori.
„Nadam se da će to biti investitori koji će na Crnu Goru gledati kao na ozbiljnu investicionu destinaciju i samim tim će tu biti puno posla za nas i rad sa ozbiljnim investitorima je velika prednost“, poručio je Bajković.
Upitan da li je buduća konkurencija iz ove perspektive više prednost ili problem, on je ocijenio da je konkurencija izazov da se podignu kapaciteti i infrastruktura.
„Ako sami ne budemo spremni, onda će to biti ozbiljan problem“, dodao je Bajković.
Na pitanje koje su to prve prednosti koje će dobiti mala i srednja crnogorska preduzeća, on je naveo da prednosti moraju biti apsolutno prilagođavanje standardima koje traže takvi investitori.
„Mi se moramo vrlo brzo prilagoditi takvim standardima u poslovanju, unutar kompanija i onome što traže strani investitori u pristupu pripreme samih projekata“, kazao je Bajković.
Ambasadorka Hrvatske u Podgorici, Ivana Sutlić-Perić, navela je da se u hrvatskom slučaju članstva u NATO-u pokazalo da se samopouzdanje i samopoštovanje koje ono daje na ekonomskom planu reflektuje u segmentu smanjenja uvoza po diktatu i orjentacije na vlastitu proizvodnju.
„Sigurnost koje daje integriranje male države postupno vraća samosvijest koliko je važna vlastita proizvodnja i u segmentima drvne, prehrambene, metalne industrije se bilježi pad uvoza u Hrvatsku, a bilježi se blagi uspon izvoza“, pojasnila je Sutlić-Perić.
Bonus video:
