Raško Konjević razriješen je sa mjesta ministra unutrašnjih poslova, nakon što je većina glasala za njegovu smjenu danas u Skupštini Crne Gore.
Za smjenu Konjevića glasala su 42 poslanika, dok je jedan bio protiv.
Zahtjev Vlade da Konjević bude razriješen podržali su poslanici DPS, Pozitivne Crne Gore, Socijaldemokrata i kluba manjinskih partija izuzev Nika Đeljošaja (Albanska alternativa).
Poslanici SDP i SNP bili su prisutni ali se nijesu iznjašnjavali izuzev Snežane Jonice (SNP) koja je podržala Vladin predlog.
Vlada, na sjednici kojom je predsjedavao premijer Milo Đukanović, odredila je potpredsjednika Vlade Duška Markovića da rukovodi radom Ministarstva unutrašnjih poslova, saopšteno je iz ove institucije nakon što je smijenjen Konjević.
Konjević je poručio ranije danas da on neće ostati ministar bez obzira na to kakav bude ishod glasanja.
"To je legitimno, ali je važno znati ko je vlast, a ko opozicija. Glasanje će pokazati ko je vlast, a ko opozicija", dodao je.
On je rekao da je Ministarstvo unutrašnjih poslova u prethodne tri godine i tri mjeseca napravilo određene pomake.
Konjević je objasnio da je ostavka lični čin kada se nešto uradi pogrešno, nemoralno ili kada se uradi nešto što je predmet interesovanja drugih državnih organa.
"Ja nijesam ništa od toga uradio. Samo sam podržao moju partiju jer se apsolutno slažem sa odlukama koje je ona donijela. I u ovoj Vladi postoje ljudi koji bi trebali da podnesu ostavku zbog štete koju su učinili građanima Crne Gore u finansijskom smislu, koja je više desetina miliona eura", rekao je Konjević.
Marković se zahvalio Konjeviću na radu u Vladi
Potrpedsjednik Vlade Duško Marković se zahvalio ranije danas Konjeviću na posvećenosti i odgovornosti u radu u Vladi.
"Takođe i da na ovaj način iskažemo poštovanje za rezultate koje je ostvario kao ministar. Profesionalnim i političkim kapacitetom on je doprinio radu Vlade", rekao je Marković obrazlažući predlog Vlade.
On je podsjetio je da je Konjević tražio razrješenje pošto je SDP uskratila povjerenje Vladi.
Poslanik Demokratske partije socijalista, Obrad Stanišić, ocijenio je da je saradnja Konjevića sa parlamentarnim tijelima bila korektna.
On smatra da je neko prije Konjevića iz Socijaldemokratek partije (SDP) trebalo da podnese ostavku, kad se već ta stranka odlučila za izglasavanje nepovjerenja Vladi.
"Podržaćemo vašu inisijativu i vaš lični stav, prihvatiti vaše razrješenje, ali ćemo biti zadovoljni da ćemo se naći u redovima parlamenta, da ćete biti naš koelga u ovom domu i da će se mjesto upražnjeno u SDP-u, posle nekoliko mjeseci, napokon popuniti“, kazao je Stanišić.
On je Konjeviću poručio da ga nikako ne vidi u društvu pojedinaca koji su na ancionalnoj i vjerskoj osnovi vrijeđali koleginice i poslanike i koji su pokušali bakljama, molotovljevim koktelima i kamenicama da osvoje vlast u Crnoj Gori.
Poslanik SDP-a Rifat Rastoder rekao je da suštinski učestvuju u nastavku rasprave o Vladi započete 27. januara.
Kako je rekao, Konjević je, pdostaknut činjenicom da je inaugurisana druga parlamentarna većina, iz principijelnih razloga sam predložio premijeru da pokrene proceduru njegovog razrješenja, a premiejr je to ekspresno učinio.
U SDP-u, rekao je Rastoder, nemaju iluzije da je premijer trebalo da odbije Konjevićev zahtjev, na šta ni Konjević ne bi pristao.
"Ali je veoma indikativno je da premijer nije sačekao ni da makar čuje odgovor na sopstvenu ponudu opizuciji da uđe u Vladu i tako, u susret predstojećim parlamentarnim izborima neposredno iz Vlade ulčestvuje u kreiranju predizbornog ambijenta i vraćanju povjerenja u izborni proces“, kazao je Rastoder.
Kako je dodao, s razlogom se postavlja pitanje iskrenosti poziva i odnosa prema tekućem dijalogu.
"Iskreno, i dalje smo pri uvjerenju da je prije riječ o fingiranju političke širokogrudosti i demokratičnosti, sa ciljem kupovine vremena za tipično uskostranačko predizborno pozicioniranje, nego o stvarnoj spremnosti da se zaista i stvore uslovi za ravnopravne i fer izbore“, poručio je Rastoder.
On je rekao da Konjević iz potpuno principijelnih razloga i čista obraza odlazi sa funkcije, dodajući da Konjević mandat završava bez ijedne finansijske afere ili problema.
Jonica: Konjević je ranije trebao da podnese ostavku
Poslanica Socijalističke narodne partije, Snežana Jonica, ocijenila je da je predlog o razrješenju Konjevića najbolji dokument koji je iz Vlade, a od MUP-a, došao u Skupštinu.
"Mana mu je datum, nije trebalo da bude 1. februar, nego 24. oktobar. Ovom dokumentu fali i razrješenje ili ostavka direktora policije“, kazala je ona.
Jonica smatra da je Konjević 24. ili najkasnije 25. oktobra morao da podnese ostavku.
"Jer su tu noć, a i prije toga, pripadnici policije tukli građane Crne Gore koji su protestovali, nezadovoljni životom u Crnoj Gori".
Poslanik Liberalne partije, Andrija Popović, rekao je da je crnogorskoj visokoj parlamentarnoj politici potreban ozbiljan remont.
"Što se tiče razrješenja, bez obzira na to što mislim da Konjević tu funkciju obavlja odlično, trebalo je da podnese ostavku 27. januara, kad njegova stranka nije dala povjerenje Vladi, ili nekoliko dana prije", kazao je on.
Popović smatra i da je predsjednik parlamenta, Ranko Krivokapić, svoj legitimitet izgubio 27. januara i da je crnogorski parlament jedini na čijem se čelu nalazi opozicioni lider.
Krivokapić je Popoviću rekao da se samo glasanjem može utvrditi ko ima većinu u parlamentu.
"Kad sam ja biran većina nije sporna i, poslednji put kad sam biran, dobio sam više glasova nego Vlada, neko iz opozicije me glasao. Imam legitimitet dok ga neko ne obori opet tajnim glasanjem i ne obezbijedi većinu", poručio je on.
Darko Pajović iz Pozitivne Crne Gore rekao je da ta stranka neće čekati 18 godina da bi ukazala da je neko radio nelegalno ili oštetio državni budžet.
On je kazao da rok od 15 dana i 18 godina nije isti i da to što je neko navikao da ucjenama, političkim trgovinama dobija stvari, je njegov izbor, a Pozitivna, dodao je, ima drugačiji politički pristup.
Pajović je rekao da onaj ko je otvorio vlada vrate za opozicione stranke, a pritom nije uzeo nijedno mjesto ni dogovorio poziciju se zove odgovorna opozicija, dok je onaj ko još drži dio vlasti i mjesto predsjednika parlamenta, još uvijek vlast.
Bonus video:
