Pitanje efikasne državne uprave je, pored rješavanja ekonomskih problema i borbe protiv korupcije i kriminala, izuzetno važno za razvoj crnogorskog društva, smatraju u Centru za demokratsku tranziciju (CDT). Ta nevladina organizacija (NVO) je, u susret parlamentarnim izborima, uputila Vladi, partijama, međunarodnoj zajednici i domaćoj javnosti predlog praktične politike za unaprjeđenje transparentnosti, odgovornosti i efikasnosti izvršne vlasti. „CDT smatra da je, pored predloga za rješavanje ekonomskih problema, borbe protiv korupcije i kriminala, pitanje efikasne državne uprave od izuzetne važnosti za razvoj crnogorskog društva“, kazao je direktor te NVO, Dragan Koprivica. Zato je, kako je naveo, uz podršku eksperata iz Njemačke i Hrvatske, urađena analiza trenutnog stanja sistema planiranja i mjerenja učinka u Vladi i ministarstvima, i zaključeno da su promjene u ovoj oblasti neophodne. „Suština ove promjene je uvođenje sistema 'upravljanje za rezultate' koji naglašava postignuća, odnosno rezultate rada državne uprave, pa ključno pitanje nije šta smo uradili, već šta smo tim radom postigli“, navodi se u saopštenju Koprivice. U CDT-u smatraju da bi taj, značajno savremeniji i dinamičniji pristup upravljanju državom, doprinio da se otklone manjkavosti uprave o kojima govore visoki državni funkcioneri - neposvećenost, neprofesionalnost, neodgovornost i strah od donošenja odluka. „Imajući u vidu iskustva država koje koriste ovaj sistem, povećaće se i transparentnost vlada, kao i nivo kontrole najznačajnijih institucija u sistemu. Državna administracije će biti profesionalnija, a vrijeme zaposlenih će se efikasnije koristiti“, kazao je Koprivica. Uz to će, kako je naveo, i odnosi sa javnošću postati konkretniji i jasniji, jer će Vlada preciznije komunicirati o rezultatima i tako povećati povjerenje građana u njen rad. „Ovaj pristup će unaprijediti i odnos između Vlade i Skupštine, i doprinijeti stvaranju objektivnije rasprave o radu izvršne vlasti i njene kvalitetnije kontrole od strane parlamenta“, smatra Koprivica. On je ocijenio da je za pripremu svih neophodnih promjena, za koje postojeće procedure u Vladi predstavljaju dobru početnu osnovu, potreban period od jedne godine što se, kako je kazao, poklapa sa periodom u kome će biti formirana naredna vlada. „Zato CDT poziva Vladu da ozbiljno razmotri ove preporuke, a partije koje će učestvovati na izborima da ih analiziraju kao dio programa za predstojeće parlamentarne izbore“, kazao je Koprivica. On je pojasnio da su u izradi predloga praktične politike "Planiranje, mjerenje i izvještavanje kao poluge uspješnosti vladine politike" analizirani važeći nacionalni propisi, programska dokumenta, godišnji planovi i izvještaji Vlade i ministarstava. Konsultovano je, dodao je Koprivica, niz relevantnih naučnih radova, kao i studija i preporuka ekspertskih tijela i savjetodavnih institucija, a u uporednoj analiza zakonodavstva i praksi proučavani su modeli Austrije, Belgije, Češke, Danske, Estonije, Finske, Francuske, Holandije, Irske, Litvanije, Kanade, Portugala, Sjeverne Irske, Slovačke, Slovenije, Škotske, Švedske i Velike Britanije. „Na osnovu prikupljenih informacija, CDT-ov tim je zaključio da je u Crnoj Gori planiranje aktivnosti Vlade i ministarastva nedovoljno razvijeno, i da ne postoji dokument koji bi na jednom mjestu obuhvatio ključne prioritete ovih institucija“, kazao je Koprivica. Prema njegovim riječima, iz ekspozea mandatara i nekoliko strateških dokumenata se tek na posredan načinu mogu izvesti ciljevi Vlade, ali tako postavljeni ne daju potpuno jasnu predstavu strategije razvoja države na srednji rok. „S obzirom na to da je u mnogim državama koalicioni sporazum osnova za planiranje politika u toku mandata, CDT smatra da bi ovaj dokument u narednom periodu morao biti javan, sadržati programske prioritete koalicije i biti osnova za izradu ovog strateškog dokumenta“, rekao je Koprivica. Postojeći sistem bi, smatraju u CDT-u, trebalo unaprijediti tako što će se najkasnije šest mjeseci nakon izbora izraditi dokument "Prioriteti Vlade CG 2017-2020" koji će sadržati strateške prioritete i ciljeve koje Vlada želi da realizuje. „Ovom dokumentu je potrebno prilagoditi i Godišnje programe rada Vlade u toku svake godine mandata, tako da ostavi prostor za definisanje konkretnih ciljeva i mjera pojedinih resora. CDT je predložio i novi načine praćenja učinka Vlade i to kroz izradu nove metodologije koja će se bazirati na pokazateljima za mjerenje uspjeha“, naveo je Koprivica. Kako je kazao, stvaranje efikasne javne uprave ograničava i to što izvještaji o radu koje ministarstva dostavljaju Vladi nijesu dovoljno kvalitetni. „Istraživački tim CDT-a je utvrdio da se izvještaji, u najvećem broju slučajeva, svode na nabrajanje urađenog, bez analize kvaliteta obavljenog posla“. „Takođe, ministarstva često izvještavaju o problemima i izazovima koji su van njihove kontrole, a ne osvrću se na propuste i kašnjenja koja su njihova odgovornost“, rekao je Koprivica. U CDT-u smatraju da tako koncipirani izvještaji ne doprinose transparentnosti, kvalitetnom donošenju odluka, ali ni efikasnoj kontroli rada Vlade. „U predlogu praktične politike CDT je ponudio promjenu načina izvješavanja ministarstava prema Vladi i uvođenje forme izvještaja koje mjere učinke i efekte njihovog rada, kao i formiranje posebnog informacionog sistema koji bi podržao ovakvu promjenu“, kazao je Koprivica.
Bonus video:
