Sporazum o priznanju krivice, institut koji je predviđen kao izuzetak u pravnom sistemu, polako prerasta u pravilo, što dovodi u pitanje pravnu sigurnost, ocijenjeno je iz Demokratske Crne Gore.
Član Glavnog odbora te stranke, Đorđe Zenović, kazao je da od 2009. godine, otkad u Zakonu o krivičnom postupku (ZKP) postoji institut Sporazum o priznanju krivice, u sudskoj praksi postoji svega oko 20 slučajeva u kojima je sudska presuda donijeta na osnovu njega.
„Međutim, specijalno državno tužilaštvo je očigledno odlučilo da poveća procenat, i to isključivo kada su u pitanju krivična djela organizovanog kriminala i korupcije takozvane budvanske grupe“, smatra Zenović.
On je podsjetio da je u slučaju te grupe prvi put oproban i institut zaštićenog svedoka, a sada i sporazum o priznanju krivice.
Zenović je pojasnio da je sporazum o priznanju krivice nov institut u crnogorskom procesnom pravu, a preuzet je iz anglosaksonskog pravnog sistema, koje počiva na precedentu, kao osnovnom izvoru prava.
Zato je, kako je naveo, i upitno koliko je njegova primjenljivost u domaćem pravu izvodljivo i dobro rješenje.
„S obzirom da ZKP dozvoljava mogućnost sklapanja sporazuma, ili nagodbe o priznanju krivice, ne može se sa formalno-pravne tačke gledišta zamjerati tužilaštvu što se njime koristi. Ali, ono je predviđeno kao izuzetak, a ne pravilo, a svjedoci smo da ono polako prerasta u pravilo“, kazao je Zenović.
Prema njegovim riječima, logično je nezadovoljstvo javnosti i opravdan je strah građana, „jer ako se ovako nastavi veoma lako se može cio sudski sistem svesti na sporazum o priznanju krivice“.
„Pravna sigurnost će itekako biti dovedena u pitanje, a da ne govorimo o tome kakvu poruku tužilaštvo šalje svim potencijalnim budućim počiniocima krivičnih dijela“, smatra Zenović.
On je upitao glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića koji ga razlozi navode na masovno sklapanje takvih ugovora.
„Iz specijalnog tužilaštva je rečeno da se ovim izbjegavaju suđenja koja traju predugo, pa da li onda specijalno tužilaštvo nema dovoljno povjerenja u sudstvo i ovim želi da izdejstvuje kakvu – takvu presudu“, upitao je Zenović.
On je upitao i da li specijalno tužilaštvo ne posjeduje dovoljan broj kadrova koji bi kvalitetno prikupio relevantne dokaze i iznio ih na sudu, pa ovim žele da skrate postupak i poštede svoje zaposlene.
„Postoji li neka opstrukcija i pritisak za koju bi javnost trebalo da zna? Zastupa li specijalno tužilaštvo javni interes, što je dužno po zakonu, ili interese okrivljenih? Ili je, jednostavno, specijalno tužilaštvo nesposobno i nedoraslo ovako odgovornom poslu? Ili je, pak, sve od navedenog“, upitao je Zenović.
On postavlja pitanje i da li, u slučaju najavljenog sporazuma o priznanju krivice Miloša Marovića, specijalni tužilac razmišlja o mogućnosti da sud rješenjem odbije sporazum, jer i definitvno nije ispunjen uslov iz ZKP-a, koji jasno propisuje da sporazum mora biti u skladu sa interesima pravičnosti, a sankcija mora odgovarati svrsi izricanja krivičnih sankcija.
Zenović je naglasio da se pravičnost ne postiže subjektivnim opservacijama, niti trgovinom.
„A sankcija u ovom slučaju samo daje podsticaj za dalje vršenje krivičnih djela, jer će u javnosti olako biti shvaćeno da sada možemo da se sporazumijemo sa tužilaštvom tako što ćemo da vratimo petinu onog što nam je tužilaštvo u optužnici stavilo na teret da smo otuđili, i da odležimo deset mjeseci u zatvoru. I to kada ozdravimo“, naveo je on.
Zenović je upitao Katnića i šta se desilo sa brojnim aferama koje je odbornik Demokrata u budvanskom parlamentu Mijomir Pejović već godinama iznosio u javnost.
„Demokrate će, bez obzira na sve, nastaviti svakog dana da upoznaju javnost sa svakom činjenicom koja ukazuje na kriminalne aktivnosti pripadnika ovog kriminogenog režima, i o njima ćemo upoznavati i nadležne institucije, nadajući se da neće, kao do sada, ostati mrtvo slovo na papiru“, poručio je Zenović.
Bonus video:
