Prelazna vlada politički je ultimatum i trik opozicije da na vlast dođe bez izbora, na šta Vlada neće pristati, poručio je premijer Milo Đukanović.
On je rekao da su u Demokratskoj partiji socijalista (DPS) spremni da doprinesu rješenjima za ozdravljenje političke scene i uspostavljanje povjerenja među partijama i u izborni proces.
Đukanović je na sjednici Vlade, koja je bila otvorena za javnost, kazao da je DPS na Radnoj grupi parlamentarnog dijaloga pitala na čemu se temelji zahtjev za prelaznom vladom.
On je kazao da je odgovor onih koji se zalažu za ideju prelazne vlade da je razlog za to kriza.
Đukanović je upitao kakav je to kriza kada država ima ekonomski rast od 4,3 odsto, koji je drugi po veličini u Evropi. On je naveo da o navodnoj političkoj krizi dovoljno govore poziv za NATO i nova otvorena poglavlja u pregovorima sa Evropskom unijom.
„Je li Crna Gora u stanju koje traži prelaznu vladu? Naše uvjerenje je da ne. Mi razumijemo da je to zahtjev naše političke konkurencije, da uđe u vlast bez izbora. Zanimljiv politički pokušaj, eksperimet, pravilnije bih ga nazvao politički trik, i spremni smo da o tome razgovaramo, ali ne da podliježemo bilo kom reketu, pa ni političkom“, poručio je Đukanović.
On je naveo da opozicija poručuje „ili ćete nam dozvoliti da uđemo u vlast ili ćemo bojkotovati izbore“.
„Hoćete li vi bojkotovati izbore na vama je, a na nama je da se odgovorno odnesemo prema povjerenju koje su nam dali građani“, dodao je Đukanović, navodeći da ne smatraju da je četiri do šest mjeseci do izbora potrebno srušiti sistem da bi se izašlo u susret nerealnom političkom očekivanju.
On je naveo da to ne znači da su zatvorena vrata za dijalog, i da to što su dva puta bili na razgovoru znači spremnost da objektiviziraju neke potrebe.
Đukanović je dodao da respektuju da postoji nivo nepovjerenja u izborni proces, navodeći da to nije dobro za zajednicu, i da su spremni da traže rješenja kako da ono iščezne.
On je ponovio da u DPS-u misle da prelazna vlada nije jedini način da se to desi.
„Ponavljam, spremni smo da vidimo kako da doprinesemo rješenjima koja će značiti ozdravljenje političke scene i povjerenja među partijama u parlamentu“, poručio je Đukanović.
Odgovarajući na pitanje kako vidi period do punopravnog članstva u NATO-u, on je ponovio da je poziv istorijski iskorak države u novu budućnost i opredjeljivanje ka novom sistemu vrijednosti.
Đukanović je rekao da postoji mnogo struktura, počev od opozicionih, koje se plaše te novine, koje još ne prepoznaju svoje mjesto u novom ambijentu.
On je kazao da je politički otpor prisutan od one iste opozicije, ne samo po programima već i personalno, koja je 1998. godine imala snažan otpor prema otklonu koji je Crna Grora tada činila u odnosu na politiku Slobodana Miloševića, koja je 1999. godine htjelia Crnu Gooru da uvede u sukob sa NATO-om i koja se opirala nezavisnosti.
„Naša opozicija se ponaša onako da je jedino važno da bude na suprotnoj poziciji od vlade. Sklon sam reći, da je Vlada kojim slučajem protiv NATO-a, ubijeđen sam da bi oni bili za NATO“, naveo je Đukanović.
On je podsjetio da je dio opozicionih lidera ranije išao kod američkog ambasadora da predoči mogućnost da će, ukoliko ih podrže da svrgnu vlast, da će zdušno podržati članstvo u NATO. „Toliko o njihovoj ideologijii i čvrstini političkih principa“.
Upitan da li se, par dana prije nego što je Svetozar Marović lišen slobode sastao sa njim i jesu li tada ili prethodnih razgovora razgovarali o dešavanjima u Budvi, hapšenju članova Marovićeve porodice, Đukanović je kazao da je tačno da se sreo i da se redovno sretao sa Marovićem, jer je, kako je rekao u pitanju jedan od njegovih najbližih političkih saradnika.
„Sve i kad bih želio da tajim karakter našeg odnosa, ne bih mogao, a nipošto i ne želim“, dodao je on.
Đukanović je ponovio da visoko cijeni doprinos Marovića onome što su uspjesi Crne Gore na planu ekonomskog i demokratskog razvoja prethodnih godina.
„Zajedno sa Marovićem i, vjerujem, sa svim odgovornim ljudima u ovoj zemlji sam saglasan da se Ustav mora odnositi na sve jednako, da se pravila pravnog poretka u državi moraju odnositi na sve, da nadležni državni organi imaju pravo da psoumnjaju na zakonitost određenih poslova, postupanja svakog građanina, uključujući svakog od nas, i da, ukoliko želimo dobro ovoj zemlji, moramo poštovati tako postavljena pravila“, dodao je on.
Đukanović je rekao da nema nikakvog nesporazuma između njega i Marovića.
„Jednako znamo ta pravila i jednako ih se pridržavamo. Razgovaramo, naravno, kad se nađemo kao prijatelji, i o onom što su državni poslovi i onom što su lični i privatni porodični problemi, ali, zaista ne mislim da sad tu vrstu intime treba prepričavati pred javnošću. Sa Marovićem imam normalan građanski odnos i razgovaram sa njim o svim problemima“, kazao je premijer.
Upitan za stav povodom dopune Zakona koji predviđa doživotne naknade majkama sa troje ili više djece, Đukanović je kazao da, generalno, ima rezervu prema takvom načnu donošenja novih zakona.
„Prekomponovanjima na crnogorskoj političkoj sceni stvarana često ad hoc parlamentarna većina koja je izglasavala određena, rješenja, uključujući i zakonska, shodno tadašnjim, trenutnim, političko-partijskim potrebama, ne mareći da li za to postoji ekonomska održivost“, rekao je Đukanović.
Takvi zakoni, poput ovog, generiše nova višemilionska trošenja na godišnjem nivou u Crnoj Gori. „I ne postoji država na planeti u kojoj je moguće takve zakone donositi ne uvažavajući, ako ne inicijativnost Vlčade, a ono makar naknadni stav Vlade o tome da li je to uklopljivo u definisane okvire budžetske i javne potrošnje u državi“.
„Ništa od toga se nije dogodilo. Umjesto toga, zbog partijsko-političkih interesa, kreiran je novi trošak, za koji se sad postavlja pitanje kako ga servisirati. Jedino novim zaduživanjima, a to novo zaduživanje je onda opravdani predmet kritike“, rekao je Đukanović.
Kako je rekao, ako ga pitaju je li za to da se društvo novim socijalnim davanjima učini još humanijim i pravednijim, odgovor je „da“.
„Ali, ako me takođe pitate da li smo već više nego što je održivo, razudili šemu socijalne pomoći u društvu na ovom nivou razvoja, reći ću takođe da“, rekao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, u ovom slučaju nije ni bilo važno šta Vlada misli, nego je ad hoc parlamentarna većina kreirala novo pravo, „sa primarnim interesom da napravi problem Vladi“.
„Kroz jednu takvu praksu smo izgubili ono što je standardna politička matrica, a to je – pobjednik na izborima ima jasnu većinu u parlamentu koja podržava Vladu i na taj način odgovara za ono što je predočio građanima kao svoju izbornu ponudu i za šta je dobio podršku na izborima“.
Ovako se, kako je rekao, postavlja pitanje ko za ovo odgovara. „Onaj ko je izgubio na izborima? Pa on ne odgovara nizašta, jer će, kad ga prvi put prozove, reći da je opozicija i da ne odgovara nizašta“.
„Nažalost, takvom „kreativnošću“ smo napravili značajnu dozu karikaturalnosti sistema koju treba što prije napustiti, vraćajući se onom što su standardne tradicionalne matrice funkcionisanja političkog sistema, uz puno poštovanje ustavne podjele vlasti, da bi se znalo ko za šta odgovara u ovoj zemlji. Danas se to ne zna“, kazao je Đukanović.
Bonus video:
