Insistiranje NATO-a na reformama i nakon dobijanja pozivnice uobičajena je procedura prije punopravnog članstva, zbog čega su Hrvatska i Albanija, nakon dobijanja pozivnice 2008. nastavile pregovore o reformi odbrambenog sistema i bezbjednosnih službi. Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg je, nakon slanja pozivnice Crnoj Gori, kazao da se od zvanične Podgorice očekuju reforme naročito u vladavini prava i borbi protiv korupcije, te jačanje podrške članstvu.
Ističući da prije punopravnog članstva ključne reforme moraju biti završene, bivši ministar odbrane Hrvatske Davor Božinović kaže da je čitavu godinu nakon dobijanja pozivnice Zagreb pregovarao sa centralom NATO-a. Nakon dobijanja zvaničnog poziva, kako je kazao, Hrvatska je centrali Alijanse dostavila precizan raspored za dovršetak započetih reformi.
"Uslijedila su dva kruga pregovora. U prvom krugu pristupnih pregovora razgovaralo se o političkim i vojnim pitanjima, a drugi krug bio je posvećen tehničkim pitanjima - resursima, sigurnosnim i pravnim pitanjima, kao i doprinosu koji će zemlja uplaćivati u zajednički račun NATO-a”, kazao je Božinović.
Nakon završetka pregovora Hrvatska i NATO potpisali su Protokol o pristupanju, nakon čega je Hrvatska stekla pravo učestvovanja u Sjevernoatlantskom vijeću i ostalim tijelima NATO-a, ali bez prava glasa.
Potom je uslijedio proces ratifikacije protokola u parlamentima država članica, a taj dokument je na kraju usvojen i u hrvatskom Saboru. Kada su ratifikovana dokumenta proslijeđena na čuvanje u Stejt department, Hrvatska je 2009. godine dobila poziv za punopravno članstvo.
Urednik albanske redakcije Balkanske mreže za istraživačko novinarstvo (BIRN) Besar Ljikmeta navodi da je, u slučaju Albanije, NATO insistirao samo na reformi bezbjednosnih službi. Iz centrale NATO-a tada su zahtijevali da na čelu tajne službe ostane Bahri Šaćiri.
“Iz NATO-a su insistirali da Vlada najmanje tri godine nakon dobijanja pozivnice ne smije mijenjati direktora Nacionalne informativne službe (ŠIŠ). Na tome je, prije svega, insistirao Stejt department. Na čelu službe tada je bio Šaćiri, kojeg nije volio tadašnji premijer Sali Beriša, ali je imao dobru saradnju sa američkim obavještajnim službama”, kazao je Ljukmeta.
Reforme za NATO lakše zbog EU
Božinović je istakao da proces reformi ne staje sa pozivnicom, već se one sprovode do punopravnog članstva. Cilj reformi je, kako je kazao, da buduća članica uđe maksimalno pripremljena za funkcionisanje unutar saveza.
“Važno je imati u vidu da reformski proces za sve članice, i nove i stare, zapravo nikad ne prestaje, u čemu leži tajna snage i dugovječnosti ovog saveza. Crnoj Gori to neće biti problem i zbog činjenice da istovremeno teče proces pregovora sa Evropskom unijom koji je u mnogim područjima, koja nisu vojno-odbrambena, još zahtjevniji”, kazao je Božinović.
Bonus video:
