Rusija reaguje nervozno na NATO-pozivnicu za Crnu Goru. No, Alijansu se tiče samo uticaj na Zapadnom Balkanu. Brisela se izgleda uopšte ne tiče nedostatak demokatskih standarda u maloj državi.
Odnos između NATO i Rusije je od Ukrajinske krize na ovamo teško opterećen: svaka saradnja je stavljena na led. Nedavno je obaranje jednog ruskog ratnog aviona od strane članice NATO Turske produbilo napetosti. I upravo u takvoj situaciji vojni savez nastavlja svoju politiku proširenja: Crna Gora je danas dobila pozivnicu da pristupi NATO-u. Moskva je reagovala uvrijeđeno: portparol Kremlja, Dmitrij Peskov, je najavio jasni odgovor Rusije: rusko rukovodstvo će izanalizirati situaciju i reagovati.
Crna Gora je najmanja od bivših jugoslovenskih republika. Zemlja ima samo 600.000 stanovnika i armiju od samo 2100 vojnika. No svi posmatrači se slažu da Alijansi pri pozivu za članstvo nije bitan samo čisto bezbednosni aspekt: Dušan Reljić, balknaski ekspert Fondacije za Nauku i Politiku (SWP) u spremnosti na proširenje vidi jasnu poruku Alijanse Moskvi, pošto je Rusija već odavno oštro protestovala protiv: „NATO stavlja do znanja da nema nikakvog prava veta u rukama trećih država“, kaže Reljić.
Ostrvo stabilnosti na Zapadnom Balkanu
Takođe i predsednik crnogorske NVO „Centar za demokratiju i ljudska prava“, Nenad Koprivica, vidi rvanje oko uticaja na Zapadnom Balkanu između NATO i EU sa jedne te Rusije sa druge strane kao motiv za korak Brisela.
„Pozivnica Crnoj Gori je geopolitička odluka“, kaže Koprivica, „jer određene demokratske i državno-pravne kriterijume Crna Gora ispunjava isto tako nedostatno kao i Albanija i Hrvatska 2009.“
U Crnoj Gori, koja se 2006. proglasila nezavisnom, već četrvrt vijeka vlada premjer Milo Đukanović. Obzirom da je on ovu zemlju u najvećoj mjeri mirno manervisao kroz haose jugoslovenskih ratova, Crna Gora važi sa ostrvo stabilnosti na Zapadnom Balkanu. Sa druge strane, kritičari prebacuju Đukanoviću da zemljom upravlja kao privatnom firmom i da vlada mafijaškim metodama. Sigurno je: Đukanović je odavno već sve političke i privredne ključne pozicije podelio članovima svoje familije i prijateljima iz DPS.
Đukanvović je dugo vremena tolerisao drogeraške bosove u zemlji. Italijanske službe su vodile istragu protiv njega, jer je izgleda bio uključen u šver cigareta. Crnogorski novinari, koji su o tome izvještavali, žive u opsnosti: do dana današnjeg nije istražena serija napada na novinare, koji otkrivaju slučajeve korupcije i organizovanog kriminala, meĐu njima i ubistvo Duška Jovanovića, nekadašnjeg glavnog urednika dnevnog lista Dan, u maju 2004.
Đukanović je ranije negovao veoma bliske odnose sa Moskvom: bogati Rusi su otkupili velike djelove jadranske obale, a ruski milijarder Oleg Deripaska je dobio većinsko vlasništvo nad KAP, najvećim crnogorskim preduzećem.
U međuvremenu se Đukanović distancirao od Moskve. Ruski investitori, među njima i Deripska, nijesu ispunili svoja finansijska obećanja. NATO i EU perspektiva je stoga Crnoj Gori, posve upućenoj na inostrane finansijske resurse, ne samo veoma obećavajuća nego i od elementarne životne važnosti.
Skoro pola stanovništva je protiv pristupanja NATO-u
U junu 2012. je Crna Gora zato počela pristupne pregovore sa EU: to je bila nagrada Brisela za ulogu zemlje kao faktora stabilnosti u regionu. No, kalkulacija da će postepena demokratizacija zemlje ići u korak sa pregovorima do sada se samo djelimično ostvarila: svako malo EU atestira Crnoj Gori velike nedostatke u pravno-državnim reformama.
Zbog tih nedostataka je proteklih mjeseci došlo da uličnih protesta, a opozicija uz to bojkotuje rad u parlamentu. Ona zahtijeva između ostalog fer i slobodne izbore, te zakonodovastvo koje bi spriječilo izborna falširanja. Na protestima se pokazla i duboka raspolućenost crnogorskog društva: skoro polovina stanovništva je po rezultatima ispitivanja javnog mnjenja protiv NATO-članstva, a i skepsa prema EU je široko rasprostranjena. Đukanović je dao da se protesti nasilno uguše.
Nezavisni posmatrači u Crnoj Gori kritikuju pozivnicu za članstvo u NATO: „Đukanović sada može da je proda kao veliki uspjeh i ona će ga osnažiti“, kaže Boris Raonić, predsjendik NVO Građanska alijansa. „Međunarodna zajednica opet pokazuje, da ne vodi računa o metodima vladanja Đukanovića sve dok on igra pozitivnu regionalnu ulogu.“
Slično situaciju vidi i Mihailo Jovović, glavni urednik nezavisnog dnevnog lista „Vijesti“, pod čijom je kancelarijom u glavnom gradu Podgorici u decembru 2013 eksplodirala bomba. Počinilac: da, nepoznat. „Naravno da nas učlanjenje u NATO neće demokratizovati“, kaže Jovovic. „Demokratizovaće nas samo smjena vlasti. Nažalost, mi smo jedina zemlja u Evropi, koja nikad u istoriji nije doživjela smjenu vlasti na slobodnim izborima“.
Zaključak
NATO je pozvao Crnu Goru u članstvo. Pri tome je mala balkanska država sve, ali nije pravna država. Alijansi je bitno prije svega da spriječi veći uticaj Rusije na Zapadnom Balkanu.
Preveo: Mirko Vuletić
Bonus video:
