Šestoro kandidata, među kojima dvojica bivših javnih funkcionera koji su se nedavno penzionisali, javili su se za upražnjeno mjesto u Tužilačkom savjetu (TS).
Oglas je raspisala Skupština Crne Gore, koja po Zakonu o državnom tužilaštvu, bira četiri člana iz redova "uglednih pravnika".
Za mjesto u Tužilačkom savjetu zainteresovani su bivši zamjenik generalnog sekretara Skupštine Crne Gore Slobodan Slobo Dragović, bivši predsjedsjednik Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama Šefko Crnovršanin, doskorašnji predsjednik Suda za prekršaje u Podgorici Srđan Đurović.
Takođe, prijave su dostavili advokati Novak Bego Laković, Velija Murić i Jakup Murati.
Akcija za ljudska prava (HRA) i Centar za istraživanje i monitoring (CEMI), koji zajednički sprovode projekat Monitoring reforme pravosuđa uz podršku EU i Holandske ambasade, podržavaju advokata Veliju Murića za člana Savjeta. Direktorica HRA Tea Gorjanc-Prelević rekla je za prelistaj.me da bi radu Tužilačkog savjeta izuzetno koristio član s trostrukim iskustvom državnog tužioca, advokata i predsjednika NVO za zaštitu ljudskih prava, a koji nije povezan ni sa jednom političkom strankom.
"Tužilački savjet je tijelo koje nije transparentno (ne dozvoljavaju da javnost sazna za obrazloženja svih odluka o izboru državnih tužilaca), koje je pod vođstvom bivših vrhovnih tužilaca Ranke Čarapić i Veselina Vučkovića neuspješno vodilo postupke utvrđivanja odgovornosti. Prvo godinama nije sproveden ni jedan takav postupak, a kada su počeli pred kraj 2012., od šest odluka, Upravni sud je poništio tri. Dozvolili su recimo da zbog njihove greške u postupku za razrješenje Romine Vlahović, na teret države padne nadoknada njene zarade u periodu od 15 mjeseci u kojem je bila suspendovana, kao i troškovi angažovanja njenih advokata u disciplinskom i sudskom postupku. TS ni u posljednjem sazivu pod vođstvom Ivice Stankovića nije odgovorilo očekivanju da će doći do provjetravanja tužilaštva zasnovanog na preispitivanju rezultata rada – nedavno su ponovo izabrani i/ili unapređeni na mesta rukovodilaca državni tužioci čiji su rad prethodno kritikovali čak i eksperti međunarodnih organizacija – u slučajevima policijske torture i ratnih zločina, iako su to sve bili vrlo ozbiljni slučajevi kojima je promovisana nekažnjivost, i koji su morali biti ključni za procjenu nepristrasnosti i profesionalizma nadležnih tužilaca", smatra direktorica HRA.
HRA je još 2012. i 2013. godine, podsjeća Gorjanc-Prelević, obavijestila sve članove prethodnog sastava Tužilačkog savjeta o 12 slučajeva kršenja ljudskih prava koji su posebno uznemirili javnost. Među njima je slučaj ubistva Duška Jovanovića 2004, pokušaj ubistva Tufika Softića 2007, prijetnje Saši Zekoviću, masovno prebijanja pritvorenika u ZIKS-u 2005, prebijanja Aleksandra Pejanovića 2008, nestanka predmeta o mjerama tajnog nadzora iz Višeg suda u Podgorici. Oni nijesu djelotvorno istraženi a HRA je zatražila od Savjeta da preispita rad odgovornih tužilaca.
"Nikada nismo dobili odgovor na to pismo. Isto pismo smo onda u oktobru 2014. poslali gospodinu Ivici Stankoviću, ubrzo pošto je izabran, očekujući od njega kao VDT-a i predsjednika Tužilačkog savjeta da pokrene postupak utvrđivanja odgovornosti onih tužilaca koji su sprovodili nedjelotvorne istrage u tim slučajevima i time započne proces reformi u Državnom tužilaštvu Crne Gore. I on sam je najavio da će preispitati rad državnih tužilaca, ali epilog svega toga je da su ili svi ostali na mjestima na kojima su bili ili su unaprijeđeni", navodi Gorjanc-Prelević.
Bonus video:
