Politički sistemi država Zapadnog Balkana bazirani su na jakim vladajućim partijama, ocijenjeno je u analizi Nova inicijativa za Zapadni Balkan, koja je rađena za njemačku fondaciju Fridrih Ebert.
Asistent na beogradskom Fakultetu političkih nauka i jedan od autora analize, Dušan Spasojević, kazao je da se u tom dokumentu navodi da partije uglavnom služe interesima svojih lidera.
Spasojević, član tima koji je za Novu inicijativu za Zapadni Balkan obrađivao Srbiju i Crnu Goru, ocijenio je da je politička korpucija srce problema i da nema političke volje da se to mijenja.
“Sa druge strane, nezavisne institucije imaju volju ali nemaju kapaciteta, a ponekad ni dovoljno hrabrosti da se uhvate u koštac sa problemima”, rekao je on u razgovoru za portal Prelistaj.me.
Spasojević je naveo da je pitanje trošenja budžetskih sredstava sve prisutnije na političkoj sceni obje države.
"Ono je sve interesantnije građanima, a ima i dosta civilno-društvenih aktera i državnih tijela koja su sve agilnija i glasnija. Takođe, EU će oko ovoga biti vrlo zainteresovana. To je jedan od najboljih mahanizama da se parlament osnaži i da se društvo demokratizuje“, kazao je on.
Spasojević smatra da ne postoji jedno rješenje koje bi unaprijedilo demokratiju, već pregršt malih osnovnih koraka koje kao društva moramo da napravimo.
Prema njegovim riječima, to znači da će parlament uvijek biti pod kontrolom i dominacijom izvršne vlasti, ali da to ne mora da znači da ta kontrola mora biti potpuna.
"Isto važi i za druge aktere, a osvajanje slobode na jednoj strani će ohrabriti druge da urade isto“.
"Djeluje mi da u Crnoj Gori postoji aktivnije civilno društvo koje može da ostvari neke rezultate, dok je u Srbiji sutuacija malo komplikovanija jer su NVO dosta podijeljene i udaljene od trenutne administracije, koja je usmjerana na EU integracije u nekom mehanicističkom, formalnom maniru“, ocijenio je Spasojević.
Upitan zašto mediji i akademski svijet više nemaju ulogu kakvu su nekad imali, on je odgovorio da su oni prepušteni tržišnim mehanizmima "koji nas usmjeravaju ka sticanju novca i obezbjeđivanju egzistencije, dok se društvena aktivnost svodi na minimum".
"Afere koje su pokazale da se u Srbiji i Crnoj Gori visoki funckioneri mogu neopravdano kititi plagiranim master i doktorskim titulama bez da ih birači kazne na izborima (a o reakciji institucija da ne govorimo), pokazuje da je korupcija postala skoro pa prihvatljiva društvena vrijednost po sistemu ako svi kradu, zašto ne bih i ja?", zaključio je Spasojević.
Bonus video:
