Crna Gora želi da uđe u evro-atlanske integracije, a poslednji događaji u Podgorici i demonstracije izvedeni su kako bi to pokušali spriječiti, ocijenio je predsjednik nikšićke opštine Veselin Grbović na tribini u tom gradu.
Tribina "Crna Gora u susret Evroatlantskim integracijama", organizovana je u saradnji sa Komunikacionim timom Savjeta za članstvo u NATO.
Grbović je istakao da je cilj da se ulaskom u NATO obezbijedi Crnoj Gori bezbjednosni kišobran, razvoj i poboljšani standard građanima.
„Rukovodstvo opštine Nikšić i ja lično, kao i, nadam se, većina građana, podržava ovaj put i vjerujem da ćemo izaći kao pobjednici, kao što smo uspješno radili i minulih 20 godina. Vjerujem da ćemo postati punopravni član NATO pakta i kao ravnopravni sudionik sjediti za stolom gdje se odlučuje o sudbinama zemalja Evrope i svijeta, a ne da se o nama odlučuje bez našeg prisustva“, kazao je Grbović.
Ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović govorio je i o ekonomskom aspektu ulaska u NATO i istakao da se strani investitori prije opredjeljuju za ulaganja u države članice tog saveza.
Ivanović je to obrazložio statističkim podacima država prije i nakon njihovog ulaska u NATO i naveo da nema nijedne države koja nakon priključivanja nije, makar, duplirala priliv direktnih stranih investicija.
„Neke su države bile veoma uspješne, pa su povećale strane investicije i za sedam puta, a neke samo duplo. To bi za Crnu Goru značilo oko 700 miliona eura dodatnih investicija svake godine, a to bi obezbijedilo i nova radna mjesta, rast proizvodnje, izvoza“, rekao je Ivanović.
Govoreći o benefitima koje članstvo donosi poljoprivrednim proizvođačima, Ivanović je naveo i dugoročne kredite, niže kamatne stope i omogućen bolji, ravnopravan izvoz na evropsko tržište.
Ivanović je kazao da, ukoliko bi Crna Gora osvojila samo 0,01 odsto tog tržišta dobila bi 70 miliona eura na ime prodaje.
„Članstvo u NATO-u je šansa ne samo za mir i bezbjednost, već i za poljoprivredne proizvođače, osvajanje tržišta, jačanje ekonomskih integracija, ojačava put ka Evropskoj uniji (EU)", kazao je Ivanović.
Prema njegovim rijčima, većina ljudi u Crnoj Gori podsržava članstvo u NATO, što pokazuju i poslednja istraživanja.
"Prevazišli smo onaj broj i procenat koji smo imali prilikom odlučivanja o nezavisnosti. Vjerujem da će se taj trend nastaviti i cilj naše tribine i razgovora nije povećanje tog procenta, jer već ima dovoljno podrške“, rekao je Ivanović.
Ambasador Republike Slovačke u Crnoj Gori František Lipka kazao je da njegova država od početka podržava Crnu Goru na njenom putu ka NATO i EU.
On je podjsetio zašto je Slovačka ušla u NATO, navodeći da su nakon pada Berlinskog zida bili u veoma nepovoljnoj situaciji u političkom bezbjednosnom, ekonomskom i socijalnom vakumu.
„Za spas naše nove, mlade države bilo je više alternativa, ali je jedina i realna opcija bilo članstvo u NATO i EU, kao jedan cilj“, rekao je Lipka.
On je naveo podatak da je za prvih deset godina nakon pristupanja, u Slovačku ušlo deset milijardi stranih investicija, i da je za narednu decniju taj iznos bio dupliran.
Lipka je, kao najvažniji benefit ulaska jedne države u NATO, označio to što i jedna mala država sjedi za stolom na kome se odlučuje i što može uticati na donošenje odluka, kao što i u slučaju potrebe može da brani svoje interese.
„Od toga puno zavisi, jer se tamo prelama budućnost zemlje. Ako niste tamo, nemate uticaja i vaša budućnost je nesigurna“, rekao je Lipka.
Ambasador Slovačke u Budimpešti Ratislav Kačer ocijenio je da ne postoji bolji model od EU i NATO i istakao da je skoro nemoguće da jedna mala država brine o svojoj bezbjednosti.
Kačer je ponovio da je Slovačka nakon pristupanja dobila mnogo više kvalitetnih investicija, a da je njena kolektivna odbrana sada mnogo jeftinija nego što su morali izdvajati prije pridruživanja, a imaju, kako je naveo, više slobode.
Pukovnik Odjeljenja za bezbjednosnu politiku Ministarstva vanjskih poslova Poljske Tadeuš Kživda ocijenio je da se i Crna Gora, kao što je to nekada bio slučaj njegove države, nalazi na prekretnici svoje istorije.
On je posjetio na, kako je kazao, invaziju Sovjetskog saveza na Poljsku i ukazo da su ulaskom u NATO dobili istinski bezbjednosi sistem.
„Za nas nije bilo sumnje da je Evroatlanska zajednica jedino mjesto za nas. Poljska, zajedno sa Mađarskom i Češkom bile se tri nekadašnje sovjetske republike koje su primljene u NATO i to je bilo prvo proširenje tog saveza“, kazao je Kžvida.
Izvršni direktor nevaldine organizacije Alfa centar, Aleksandar Dedović, istakao je da je članstvo u NATO izraz ne samo opredjeljenja volje, već i interesa jedne države.
Na pitanje da li nedavni protesti i dešavanja u Podgorici mogu uticati na odluku NATO-a o slanju poziva za članstvo u decembru, Lipka je kazao da je Crna Gora ispunila sva četiri postavljena uslova koja se odnose na vladavinu prava, reforme bezbjednosnog sektora, vojske i javnu podršku.
„NATO i zemlje članice su time zadovoljne i ne postoji nikakva formalno – pravna prepreka da Crna Gora u decembru dobije poziv. Odluku moraju donijeti ministri 28 zemalja članica. Moje lično mišljenje je da će taj poziv stići", ocijenio je Lipka.
Prema njegovim rijčima, demonstracije su jedan od vidova političke borbe do mjere dok ne pređu neku granicu ugrožavanja javnog reda i mira, ustavnog uređenja.
"U svim zemljama članicama NATO-a ako se pređe ta granica policija reaguje“, rekao je Lipka.
Kživda je istakao da je „veoma svjestan šta se dešava u Podgorici i da niko od poljskih i zapadnih medija se time nije bavio, izuzev Rusije za koju je danas to veliko pitanje“.
„Ruske vijesti svakih sat izvještavale su o demonstarcijama u Podgorici, prenoseći da ih je mnogo pohapšeno i povrijeđeno. Mislim da ste mudri ljudi i znate kome idu u prilog te demonstracije“, ocijenio je Kžvida.
Bonus video:
