Članstvo u Alijansi za malu državu je najbolji mogući način odbrane državnih interesa, poručeno je na javnoj tribini o NATO-u u Budvi. Ministar prosvjete, Predrag Bošković, kazao je da neutralnost u vremenu globalizacije apsolutno nije opcija, koja može da doprinose ni stabilnosti ni bezbjednosti ni ekonomskom prosperitetu. „To mene opredjeljuje da budem čvrsto i bez jedne zadrške zagovornik evroatlantskih integraija, i dio jednog, sigurno mogu reći, danas većinskog opredjeljenja u Crnoj Gori da bude dio tih evropskih integracija“, rekao je on. Bošković je ukazao da se Crna Gora ne bi mogla odbraniti od globalnih tokova, kada to nije uspjela ni velika Jugoslavija, od koje je Crna Gora 30 puta manja. „Zašto onda ne bi bili dio jedne zajedničke bezbjednosbne porodice, čime bismo arhivirali nekoliko pitanja – unutrašnju bezbjednost, sigurnost i demokratski iskorak“, naveo je on. Bošković smatra da su protetsti koje u nedjelju organizuje Demokratski front isključivo anti-NATO protetsti. „Od njih ne očekujem ništa, niti su po meni ti protetsi ozbiljni. Znamo, nije tajna, da su i građani koji ne raspolažu informacijama kojima mi raspolažemo, svjesni zašto se oni organizuju“, rekao je on. Bošković smatra da to nisu protesti protiv siromaštva, korupcije, ni protiv kriminala već da su isključivo anti NATO protesti. „Zato se o njima pričalo godnu i tempirani su da budu sada da bi se kroz protetse uzburkala javnost i poslala ružna sika u svijet- da Crna Gora ne može ni u internim okvirima da napravi atmosferu koja bi bila prihvatljiva za taj poziv koji svi očekujemo u decmbru“, zaključio je on. Slovački ambasador u Podgorici, František Lipka, govoreći o tome zašto je važno za malu zemlju da bude NATO članica, rekao je da NATO i Evropska unija imaju zajedničke politike i zapravo odlučuju o mnogim stvarima koje se tiču ne samo članica, nego i zemalja koje nijesu članice i na neki način određuju sudbinu zemalja koje nijesu članice. „Ako nijeste članica NATO-a, znači da drugi odlučuju o vama, nemate pravo da kažete – ne dopada mi se ovo. A pogotovo mala zemlja nema tu snagu glasa da kaže – evo ovo ne želim. Ako ste članica, sjedite za tim velikim stolom i uvijek imate pravo reći – ovo nije u našem interesu, nijesmo saglasni“, naveo je Lipka. To je, dodao je, najbolji mogući postojeći način odbrane državnih i nacionalnih interesa. Prema riječima Lipke, u NATO-u nema razlike između malih i velikih država, jer su sve ravnopravne i odluke se donose konsenzusom, nema glasanja ili preglasavanjem. „Diskutuje se oko okruglog stola i svaka zemlja ima pravo da iznese mišljenje. Postoji u istoriji puno primjera da je dolazilo do neslaganja, poznato neslaganje je ono sa samita u Bukureštu, kad je bio predlog da se primi u članstvo Makedonija, Grčka se nije složila, Makedonija ni dan danas primljena“, rekao je on. Kako je rekao, NATO ponekad organizuje zajedničke operacije, a učešće je dobrovoljno i nijedna zemlja nije obavezna da učestvuje u nekoj operaciji. „Svaka zemlja ima pravo reći ne želimo da idemo i tačka. Onda ne idu, niko ih ne može natjerati da idu u Irak, Avganistan. Postoji demokratski način odlučivanja, najvažniji je princip konsezusa, koji štiti interese malih zemalja“, rekao je Lipka. Predsjednik Atlantskog saveza Crne Gore, Savo Kentera, ocijenio je da je članstvo u NATO jeftinija opcija od neutralnosti i objasnio da države članice alijanse, ili one koje teže to da postanu, za sistem bezbjednosti izdvajaju do dva odsto BDP-a. „Nažalost, mnoge države ne izdvajaju ni tih dva odsto, kao ni Crna Gora. Ipak, ukoliko planiramo da gradimo kvalitetan sistem bezbjednosti, morali bi da izdvajamo dva odsto BDP-a“, kazao je on. Kentera je kazao da, ukoliko bi Crna Gora odlučila da gradi sopstveni sistem bezbjednosti kao neutralna država, ti troškovi iznosili od osam do deset odsto BDP-a. „To vrlo jasno ukazuje koliko je neutralnost skuplja“, kazao je Kentera. On smatra da izdvajanje od deset odsto BDP-a, godišnje, Crnoj Gori, kao ni bilo kojoj drugoj državi, ne bi moglo da garantuje bezbjednost. Kentera je rekao da nijedna zemlja nije u stanju sama da se odbrani, pa ni one najrazvijenije. „Ne radi se o konvencionalnom ratovanju, već o modernim vidovima ratovanja, poput sajber ratova na koje nijedna zemlja nije imuna. U takvim slučajevima, ključ za uspješnu odbranu je dijeljenje informacija sa partnerima, a, to možete samo ako ste dio NATO-a“, zaključio je Kentera. Potpredsjednica URE Božena Jelušić rekla je da za Crnu Goru veoma važno da postane clanica NATO i navela, kako ga je nazvala, jedan paradoksalni razlog."Integracije kao iskorak Crne Gore ka "ventiliranju" političke scene svakih četiri godine a ne četvrt vijeka". Ona smatra da NATO neće ostati militiarizovana, već razvojna organizacija koja će se, u budućnosti, suočavati i boriti sa izazovima globalnih klatastrofa, globalnim zagrijavanjem, održi razvojem. Jelušić je ocijenila da će se ulaskom u NATO Crna Gora ozbiljnije baviti poglavljima 23 i 24.
Bonus video:
