Šef Delegacije Evropske unije (EU) u Podgorici Aivo Orav ne vjeruje da će biti upotrijebljena klauzula balansa kada je Crna Gora u pitanju jer je, kako je ocijenio, to posljednja mjera koju EU može da koristi u određenom trenutku.
Orav je danas predstavio Radni dokument Evropske komisije o stanju u poglavljima 23 i 24 u Crnoj Gori.
Prema njegovim riječima, ocijenjeno je da Crna Gora bilježi kontinuirani napredak u refomi zakonodavstva i izgradnji institucija, ostvarivši inicijalni bilans rezultata u oblastima borbe protiv korupcije na visokom nivou, organizovanog kriminala, pranja novca i privremenog oduzimanja imovine, uz ograničene rezultate u nekim drugim oblastima.
On je rekao da dokument pokazuje iznijansiranu sliku.
"Borba protiv organizovanog kriminala pokazuje bolje rezultate nego u prethodnim godinama, dijelom usljed jačanja policijske saradnje sa državama članicama EU. Crnogorska policija je učestvovala u jednom broju međunarodnih policijskih operacija visokog profila, koje su rezultirale hapšenjima članova kriminalnih grupa i zapljenama značajnih količina droge", rekao je Orav.
On je istakao da je reforma pravosuđa dala određene rezultate, poput organizacije nacionalnih konkursa i redovnog ocjenjivanja tužilaca i sudija, ali da izazovi ostaju posebno u odnosu na efikasnost, racionalizaciju, sprovođenje informacione i komunikacione strategije i jačanje disciplinskih i etičkih standarda sudija i tužilaca.
"I dalje je prisutna zabrinutost u pogledu stanja medijskih sloboda. Bila su četiri napada na novinare u ovoj godini a najteži je bio na novinarku Vijesti Oliveru Lakić, čiji počinioci još nijesu identifikovani", rekao je Orav.
Kako je kazao, u narednom periodu, biće važno da Crna Gora ponudi uvjerljive rezultate, posebno u oblastima koje su označene kao predmet zabrinutosti.
"Zato je važno zalaganje svih koji su uključeni u taj proces", rekao je Orav.
Kako je naveo, izrada tih radnih dokumenata je da ukažu na izazove.
"Puno je tu kritičkih napomena i njih ne dajemo da bismo samo kritikovali, već jer želimo da pomognemo, kako biste postali savršena članica EU što je prije moguće i, ono što je najvažnije, je da ako kažemo da se nešto mora uraditi, tako i bude. Nadamo se da ćemo naredna dokumenta imati bez kritičkih ocjena u njima", kazao je Orav.
Kako je rekao, EU je pitanje slučaja Marović pominjala u svim izvještajima i to pitanje jeste razlog za zabrinutost.
"Nećemo pominjati pojedinačne predmete ali pratimo razvoj događaja sistematično", rekao je Orav.
Pregovarač za 23. i 24. poglavlje i generalna direktorica u Ministarstvu pravde, Marijana Laković, navela je da je EK prepoznala sve aktivnosti koje su crnogorske institucije preduzimale u cilju unaprjeđenja vladavine prava, odnosno podizanja kvaliteta i sigurnosti naših građana.
"Kada je u pitanju prevencija korupcije prepoznate su aktivnosti Agencije za sprecavanje korupcije. Na osnovu misljenja Agencije u ovoj godini 53 javna funkcionera podnijela su ostavke na funkcije, što je za 16 više nego u prošloj godini", kazala je Laković.
Kako je rekla, Agencija je sprovela i niz aktivnosti u dijelu finansiranja političkih partija i zbornih kampanja za predsjedničke i lokalne izbore.
"Do kraja juna pokrenula je 17 prekršajnih postupaka protiv političkih subjekata i odgovornih lica, što je prepoznato u dokumentu", rekla je Laković.
Prema njenim riječima, uspostavljanje neposredne saradnje sa Eurojustom, posredstvom državne tužiteljke za vezu, doprinijelo je efikasnom postupanju u krivičnim predmetima sa međunarodnim elementom.
"Nijesu ostale nezapažene ni najnovije akcije Uprave policije koje su poslldica dobre saradnje sa EUROPOL-om i INTERPOL-om kao i državama članicama koje su dovele do vidljivih rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala, odnosno do hapšenja članova kriminalnih grupa, i značajnih zaplijena narkotika", rekla je Laković.
U dokumentu je, dodala je, prepoznat i bilans ostvarenih rezultata u borbi protiv korupcije na visokom nivou, zatim pranja novca, kao i privremeno oduzete imovine, što je posljedica dobre saradnje Uprave policije i pravosudnih institucija.
"Kada je u pitanju oblast diskriminacije prepoznate su aktivnosti Vlade usmjerene na promociju prava LGBT osoba. Parada ponosa je zakazana za 17. novembar u Podgorici. Zakon o građanskom partnerstvu je u fazi izrade", kazala je Laković.
Prema njenim riječima, Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštitu stranaca počeo je sa primjenom od 1. januara, što se poklopilo sa povećanim prilivom migranata u Crnoj Gori, preko obalske rute.
Ona je ocijenila da je tim zakonskim rješenjima MUP preuzeo sve obaveze oko upravljanja migracijama, uključujući i smještajne kapacitete koji su do 1. januara bili u nadležnosti Ministarstva rada i socijalnog staranja.
"Tokom ove godine preko 3,5 hiljada migranata je registrovano na teritorijij Crne Gore a prošle godine taj broj je bio 849, što je zahtijevalo punu posvećenost svih nadležnih službi zaduženih za nadzor granice, granične provjere, registraciju i prihvat i smještaj migranata", rekla je Laković.
Laković je, upitana da pojasni proceduru hapšenja u slučaju Marović rekla da bi beogradski Interpol trebao da obavijesti podgorički o hapšenju Marovića, kako bi se nakon toga pokrenuli mehanizmi međunarodne pravne pomoći crnogorskog Ministarstva pravde.
"Do tog momenta nama su ruke vezane. Ministarstvo pravde nema u ovoj fazi nikakve ingerencije po pitanju Marovića", pojasnila je Laković.
Ona je, upitana da prokomentariše slučaj sina Miloša, sina svetozara Marovića i to što on izbjegava izvršenje krivične sankcije rekla da je on srpski državljanin i pitanje njegovog izručenja je u rukama Srbije.
Specijalna državna tužiteljka Lidija Vukčević navela je rezultate koje je Specijalno državno tužilaštvo ostvarilo u ovoj godini.
"Do 19. septembra SDT pokrenulo je istrage u 18 predmeta protiv 110 fizičkih i dva pravna lica od čega protiv 85 za djela organizovanog kriminala, protiv 18 za djela visoke korupcije a protiv njih troje zbog pranja novca", kazala je Vukčević.
U istom periodu, dodala je, podignuto je 18 optužnica.
Kada su u pitanju finansijske istrage, u 28 predmeta vodi se finansijska istraga protiv 243 fizička lica i 11 pravnih.
"SDT podnijelo je predloge privremeen mjere obezbjeđenja, zabrane raspolaganja i korišćenje nepokretnosti, kao i privremeno oduzimanje imovine i zaplijenu. U predmetu Marović,postupak oduzimanja imovine u toku je pred Višim sudom", rekla je Vukčević.
Pomoćnik direktora Uprave policije Enis Baković rekao je da je borbi protiv organizovanog kriminala doprinijela intenzivna međunarodna policijska saradnja.
"Uhapšeni su članovi visokorangiranih kriminalnih grupa, kako Škaljara tako i Kavčana", naveo je Baković.
On je rekao da će policija nastaviti borbu protiv svih vidova kriminala, kako bi se pozitivni trend nastavio.
Viša državna tužiteljka Jelena Đaletić, zadovoljna je zbog pozitivne ocjene o saradnji Višeg državnog tužilaštva sa EUROJUST-om.
Posredstvom EUROJUST-a, rekla je, realizovan je određen broj predmeta sa međunarodnim elementom.
"Saradnja je ostvarena sa više država. Posredstvom EUROJUST-a uspostavljena je saradnja sa organima država članica, kako bi se u najsloženijim krivičnim predmetima ubrzali postupci međunarodne pravne pomoći i precizirale mjere i radnje u konkretnim krivičnim predmetima koje su se sprovodile u više država", rekla je Đaletić.
Bonus video:
