Trenutni sastav Vlade i parlamenta najvjerovatnije neće uvesti Crnu Goru u NATO, ukoliko poziv za članstvo stigne u decembru ove godine.
Za razliku od ratifikacije pristupnog sporazuma sa EU, kod prijema u NATO poziv prvo treba da ovjere parlamenti svih 28 članica NATO-a nakon čega treba da se izjasne poslanici u Skupštini Crne Gore ili eventualno građani na referendumu.
U slučaju Hrvatske i Albanije, koje su posljednje ušle u Alijansu, period od poziva do punopravnog članstva trajao je punih 12 mjeseci.
To znači da bi Crna Gora mogla postati članica NATO krajem 2016. osim u slučaju da ratifikacija protokola o pristupanju ne bude išla po ubrzanoj proceduri u parlamentima članica Alijanse kako bi se to pitanje formalizovalo prije samita u Varšavi u julu 2016. Posljednji termin za održavaje redovnih parlamentarnih izbora u Crnoj Gori je septembar 2016.
Iz Alijanse su “Vijestima” objasnili da prema proceduri za članstvo u NATO, ukoliko poziv stigne, Crna Gora bi mogla da pristupi Vašingtonskom sporazumu onda kada svih 28 članica završi neophodne ratifikacije Protokola o pristupanju. “Jednom kada se ovo završi, Crna Gora treba da ratifikuje svoje pristupanje NATO-u u skladu sa nacionalnim procedurama”, naveli su iz NATO-a.
Konačan korak ka članstvu je predavanje Protokola o pristupanju SAD, odnosno Stejt departmentu gdje se čuvaju svi dokumenti Alijanse, što državu čini punopravnim članom NATO-a. Prema proceduri, nakon moguće pozitivne odluke Savjeta ministara članica da pozovu Crnu Goru u članstvo, formalni poziv bi uputio generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg ministru vanjskih poslova Igoru Lukšiću.
Obično, formalni poziv stiže iste nedjelje kada se donese odluke o pozivu. Nakon toga, šef diplomatije generalnom sekretaru NATO-a upućuje pismo u kojem izvještava da je poziv za otvaranje pristupnih pregovora prihvaćen.
NATO-u se dostavlja i takozvano “pismo namjere” uz koje se prilaže raspored sa tačno određenim datumima završavanja započetih reformi.
Đenero: Potreban je konsenzus i stabilna većina
Hrvatski analitičar Davor Đenero kazao je da je u Hrvatskoj bila drugačija situacija nego u Crnoj Gori, jer je između opozicije i vlasti postojao konsenzus oko NATO-a.
“Proces je počeo u vladi Ivice Račana a finalizovan je u drugom mandatu vlade Iva Sanadera. To je nešto o čemu se u parlamentu odlučuje kvalifikovanom, dvotrećinskom većinom, to je odluka koja se donosi za dugačak period. I kada se glasa dvotrećinskom trećinom to je znak da je stanje stabilno”, rekao je Đenero “Vijestima”. On je dodao da je u Hrvatskoj bio sproveden “prećutni” referendum jer je velika većina u parlamentu bila za članstvo.
Bonus video:
