Ivan Brajović i Vujica Lazović su, uz Rada Puca Perovića, jedini ministri koji su od uvođenja višestranačja u Cnoj Gori odbili da napuste vladu i pored zahtjeva stranke koja ih je kandidovala.
Nakon odluke da napuste SDP, Brajović i Lazović odbili su da vrate ministarske mandate, tvrdeći da imaju legitimitet da nastave da rade u vladi kao i da vladajuća koalicija i dalje ima istu podršku u parlamentu.
Jedini slučaj kada je ministar odbio da napusti vladu je iz 1993, kada je potpredsjednik vlade i funkcioner Narodne stranke Rade Perović odbio da posluša odluku stranke o napuštanju vlade. Dok je njegov partijski kolega Ranko Kadić napustio mjesto ministra bez portfelja, Perović je ostao u vladi do vanrednih izbora.
Perović i Kadić bili su dio, kako je nazvana, vlade narodnog jedinstva, koju je tadašnji premijer Milo Đukanović formirao zbog hiperinflacije i ratnog okruženja, uvodeći u kabinet ministre iz opozicije.
Zbog nezadovoljstva učinkom, vladu su poslije nekoliko mjeseci napustili i ministri iz Liberalnog saveza Miodrag Burzan i Vukić Pulević i Jusuf Kalamperović iz SDP-a.
Svi ministri iz NS napustili su vladu 1. januara 2001. nakon što je vlada Filipa Vujanovića usvojila platformu o pregovorima sa Srbijom. Narodnjaci su vladu napustili jer je preglasavanjem usvojila novu platfromu koja podrazumijeva međunardoni subjektivitet Crne Gore.
Iz Vujanovićeve vlade tada su izašli ministar pravde Dragan Šoć, ministar rada i socijalnog staranja Predrag Drecun, ministar vjera Budimir Dubak i potpredsjednik za politički sistem Savo Đurđevac.
Dvije godine kasnije zbog potpisivanja beogradskog sporazuma i nakon što su liberali otkazali podršku manjinskoj vladi DPS-SDP, ostavke su podnijeli ministri iz SDP-a, ali su tehnički dio posla obavljali do raspisivanja novih izbora na kojima su opet, bez Žarka Rakčevića, nastupili u koaliciji sa DPS-om.
Socijaldemokrate su u vladi tada predstavljali Rakčević na mjestu potpredsjednika, Branko Lukovac kao šef diplomatije i Dragiša Burzan na čelu ministarstva rada i socijalnog staranja.
Podsjećajući da vladu biraju poslanici u parlamentu, pofesor Đorđe Blažić kazao je da Brajović i Lazović nemaju legitimitet jer mandate ne crpe iz volje građana. Krivokapić može, ako Đukanović odbije da razriješi Brajovića i Lazovića, postaviti pitanje povjerenja Vladi.
Bonus video:
