Društveni mediji su dobro sredstvo koje i NATO koristi za komunikaciju sa publikom, ali oni mogu biti zloupotrijebljeni u propagandne svrhe, ocijenili su stručnjaci iz te oblasti.
Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija Crne Gore i NATO Odjeljenje za javnu diplomatiju, uz podršku Komunikacionog tima Savjeta za članstvo u NATO Vlade Crne Gore, organizovali su konferenciju o društvenim mrežama, pod nazivom “Društveni mediji: jačanje partnera".
Steven Mehringer iz Sektora Alijanse za komunikacione tehnologije, kazao je novinarima, da je upotreba društvenih medija veoma značajna za komunikaciju NATO-a sa javnošću.
"Upotreba društvenih medija je za NATO veoma značajna, jer mi imamo mandat da komuniciramo sa javnošću, da jačamo svijest i znanje o operacijama i djelovanju Alijanse", kazao je Mehringer.
Društveni mediji su, kako je naveo, odlično sredstvo za Alijansu da se poveže i ostvari direktnu komunikaciju sa publikom.
"Time dajemo mogućnost svojoj publici da direktno komunicira sa Alijansom", kazao je on.
To što NATO saopštava svojoj publici je, kako je kazao Mehringer, najvažniji aspekat za djelovanje NATO-a u oblasti digitalne komunikacije.
Iznošenje informacija i njihovo širenje na što veći opseg ljudi je, kako je objasnio, efikasno sredstvo za povezivanje sa publikom.
Upitan koje su to opasnosti u upotrebi društvenih mreža i na koji način se Alijansa bori sa sve prisutnijom propagandom, Mehringer je kazao da se Alijansa i u vezi sa tim problemom suočava u skladu sa principima i pravilima.
"Jedan od najvećih izazova sa kojim se suočavamo je to što NATO ima standarde po kojima moramo da djelujemo, dok se grupe i organizacije koje društvene medije koriste kao propagandu ne pridržavaju nikakvih pravila", rekao je on.
Te grupe, kako je kzao Mehringer, mogu da kažu šta god žele, da izmisle i prošire koju god informaciju i neće za to odgovarati.
"NATO nema takvih mogućnosti i mi se strogo prodržavamo standarda i pravila. U borbi sa propagandom, naše sredstvo je istina", poručio je on.
U Alijansi, kako je objasnio, ne postoji princip prema kome se ta organizacija protiv prpopagande bori propagandom. "Mi se suočavamo sa propagandom istinom i činjenicama".
"Kada vidimo nešto što je propaganda i što nije tačno, mi pružimo informacije i činjenice", kazao je on, naglašavajući da NATO ne komunicira kroz propagandu, već kroz istinu i činjenice.
Borba sa tim izazovom je, kako je kazao, borba bez prestanka.
"Da li takva borba NATO-a sa propagandom djeluje, na javnosti koja koristi društvene medije je da odluči", kazao je Mehringer.
Sve, kako je naveo, zavisi od njihovog pristupa informacijama i sposobnosti da razlikuju tačne od netačnih.
"Oni moraju samo da naprave razliku između onoga što NATO govori i onoga što drugi govore i samo zaključe", kazao je Mehringer.
Na otvaranju konferencije, pomoćnik generalnog sekretara NATO-a za javnu diplomatiju, Ted Vajtsajd, ukazao je na značaj upotrebe društvenih medija.
Prema njegovim riječima, aktivnosti Alijanse su usmjerene ne samo na saveznike, nego i na partnere.
»Danas Alijansu ne možmo zamisliti bez partnera«, kazao je on, navodeći da partneri NATO-a doprinose ne samo na vojnom planu kroz misije i obuke, već i politički.
Vajtsajd je objasnio da je održavanje konferencije značajno, jer je ova godina važna ne samo za Crnu Goru, nego i za region.
"Strateška odluka za Balkan biće donijeta u decembru kada će ministri vanjskih poslova da se okupe i da odluče o crnogorskim aspiracijama za članstvo", naveo je Vajtsajd.
Prema njegovim riječima, 2015.godina bitna je i za Skoplje, jer bi trebalo da se riješi pitanje imena te države.
Vajtsajd je, govoreći o društvenim medijima, kazao da se oni ponekad samo svode na jednu od tehnika, a to, kako je objasnio, nije tako.
"Društveni mediji osnažuju one koji ih koriste, postoji horizontalni odnos sa ljudima kojima vjerujete", kazao je Vajtsajd.
To je, kako je ukazao, ključna razlika u odnosu na stari oblik komunukacije "od vrha prema dnu"
On je naglasio da se kroz takav vid komunikacije osnažuje Alijansa.
Vajtsajd je ukazao da još ima država koje koriste propagandu kao dio komunikacije sa drugima.
Alijansi, kako je rekao, nekad treba dosta vremena da razumije pojedine situacije zato što mora da provjerava sve informacije.
"Uvijek provjeravamo činjenice i pokušavamo da budemo što više objektivni u onome što radimo, a za to je potrebno vrijeme. Nikad ne smijemo da padamo u zamku tako što bi se služili pogrešnim informacijama", kazao je Vajtsajd.
Ministar vanjskih polsova Crne Gore, Igor Lukšić, kazao je da je komunikacija posredstvom društvenih mreža dala novi obris mnogim javnim zanimanjima, a posebno politici i diplomatiji, čineći je "dostupnijom i otvorenijom".
"Danas se gotovo ništa ne može sakriti od očiju javnosti i vjerujem da to pomjera demokratske kapacitete svakog društva", kazao je Lukšić.
Prema njegovim riječima, uloga društvenih mreža u diplomatiji postaje sve značajnija i vidljivija.
Lukšić je ukazao na značaj upotrebe društvenih mreža u diplomatiji, posebno za manje države.
"Elektronska diplomatija može, ako se dobro koristi, da posluži kao diplomatsko sredstvo kojim male države nadograđuju svoje ograničene ljudske i druge resurse", kazao je Lukšić.
On je govorio i o crnogorskim težnjama da do kraja godine dobije poziv za članstvo u Alijansi, podsjećajući da su integracije jedna od važnijih tema na spoljnopolitičkoj agendi Crne Gore ove godine.
"Priključenje Alijansi je za Crnu Goru prirodan slijed događaja", naveo je Lukšić.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je do sada već jasno pokazala svoje opredjeljenje za ostvarenje cilja, koji je jedan od najvažnijih od momenta sticanje nezavisnosti.
"Vjerujem da smo još od početka saradnje sa Alijansom konstantno zavređivali i držali njihovu pažnju, prije svega načinom komunikacije, otvorenom saradnjom o pitanjima značajnim za jačanje ne samo vojno-odbrambenih, već sveukupnih demokratskih kapaciteta crnogorskog društva", poručio je Lukšić.
On je podsjetio da je cilj da Crna Gora dobije poziv do kraja godine.
"Poziv će biti ogroman podsticaj daljem razvoju cjelokupne države, vjetar u leđa dinamici sprovođenja kompleksnih reformi naputu ka EU", rekao je Lukšić, poručujući da je Crna Gora spremna za članstvo u Alijansi.
Stručnjak za društvene medije, Zoi Kairns, predstavila je osnove funkcionisanja društvenih mreža kao i način na koji ih mogu koristiti javni funkcioneri.
Ona je navela da je društvene medije neophodno koristiti u dvosmjernoj komunikaciji.
"Društveni mediji su sredstvo komunikacije koje se vrlo često koristi na pogršan način, za jednosmjernu komunikaciji", kazala je ona.
Prema riječima Kairns, neophodno je slušati šta publika ima da kaže, a ne samo slati poruke.
Ona je objasnila da se na društvenim medijima može stvoriti zajednica kroz koju se šire informacije.
"Društveni mediji su način na koji možete da analizirate svoju publiku i da pokušate da se sa njima angažujete na drugačiji način. Možete da slušate njihova mišljenja, jer oni i među sobom razmjenjuju različite informacije", objasnila je Kairns.
Ona je ukazala na to da na internetu mogu postojati i informacije koje nijesu tačne, pa je bitno praviti razlike među njima.
Kairns je naglasila da je značajno voditi računa o onome što se objavljuje kroz društvene mreže, jer se te informacije brzo šire.
Poruka o dešavanjima na lokalnom, državnom ili globalnom nivou, kako je navela, mogu se slati kroz društvene medije.
"Morate se postarati da je ono što objavite na društvenim medijima tačno, kao i da je u skladu sa postojećim pravilima", kazala je Kairns.
Ona je navela da su društvene mreže bitne i za situacije kada je neophodno upravljanje krizama.
Kairns je naglasila da društveni mediji omogućavaju da se proširi doseg poruke koja se šalje.
Na pitanje navinara na koji način društveni mediji mogu biti i opasni, Kairns je kazala da se oni moraju koristiti na odgovarajući način, kako ne bi bili zloupotrijebljeni.
"Društveni mediji mogu biti opasni ukoliko kažete pogrešnu stvar, tako da prije nego što objavite informaciju neophodno je da provjerite da je ona zasnovana na činjenicama i da je tačno,kao i da tu nema propagande", navela je Kairns.
Poruke poslate društvenim mrežama mogu, kako je kazala, imati dalekosežne efekte.
"Morate biti veoma oprezni prilikom objavljivanja informacija", poručila je Kairns.
Bonus video:
