Članstvo Crne Gore u NATO-u značajno je za bezbjednost, ali i ekonomski razvoj države, ocijenjeno je na panel diskusiji “Jačanje stabilnosti na Balkanu kroz NATO proširenje". Na skupu, koji su organizovali Atlanski savez Crne Gore i Atlas fondacija u saradnji sa Balkan Policy and Heritage Fondacijom, učesnici su govorili o značaju evroatlantskih integracija za region. Američki kongresmen, Robert Aderholt, ocijenio je da je članstvo Crne Gore u NATO-u suštinsko i veoma bitno, navodeći da država može da računa na podršku Amerike u tom procesu. „Možete da računate na veliki broj nas u Kongresu, ali je teško govoriti u ime kompletne američke Vlade“, poručio je on. Aderholt je ocijenio da je stabilnost koju pruža članstvo u NATO-u veoma značajno, podsjećajući na sukobe kroz koje je prošao region. „Članstvo u Alijansi predstavlja prvi značajan korak ka rješavanju svih tih konflikata i imaćete moju podršku u tom procesu“, kazao je on. Komenatrišući položaj i ulogu Rusije, on je kazao da ta država ima svoju agendu, ali bi, kako smatra, bio znak slabosti kada bi se čekalo na ono šta će druga država da uradi. „Članstvo u NATO-u nije značajno samo sa bezbjednosnog aspekta, već je i u interesu razvoja ekonomije Crne Gore“, smatra on.
Aderholt je kazao da na Balkanu trenutno nema bezbjednosnih problema i da se kreće u dobrom smjeru, ali, kako je naveo, postoje i dalje pitanja koja je potrebno razmotriti. „Članstvo u NATO-u prevelo bi Balkan preko ivice ka solidnom bezbjedonosnom tlu“, poručio je on. Aderholt je kazao da su rane iz devedesetih još svježe i nemoguće ih je, kako je dodao, izbrisati. „Ne znam koliko bi izvinjenje porodicama žrtava bombardovanja iz devedesetih značilo za Crnogorce, ali je bitno za članstvo u NATO-u da ljudi budu ujedinjeni, iako je nemoguće imati 100 odsto podrške“, zaključio je on. Bivši ministar odbrane Albanije, Fatmir Mediu, ukazao je na to da NATO nije samo vojni savez, objašnjavajući da je to porodica u kojoj važe jasna pravila. „Crna Gora i Albanija žele da postanu članice i Evropske unije (EU) i Alijanse i da ispune njihove standarde, a ta dva procesa su komplementarna“, kazao je Mediu. Prema njegovim riječima, direktne strane investicije u Albaniji, otkad je postala članica Alijanse, porasle su na 4,5 milijardi dolara, što znači da su utrostručene. „Kada pokušavate da uđete u NATO, imate manje troškova u smislu izgrađivanja sopstvenog sistema odbrane koji je jako skup, što znači da biste trošili manje novca da bi bili interoperabilni, jer u NATO-u morate da trošite dva odsto BDP-a“, objasnio je Mediu. Kako je naveo, kada država postane članica NATO-a, svi investitori znaju da će uložiti u bezbjednu državu i to je, kako je poručio, od suštinskog značaja. Upitan da li dešavanja u Makedoniji vidi kao dio projekta velike Albanije, on je kazao da smatra da ne postoji ta ideja, jer, kako je dodao, svi imaju budućnost u Evropi. “Albanija i Crna Gora moraju da rade zajedno i, ukoliko ne budemo razumijeli da budućnost kojoj se radujemo nije samo za Albance ili Crnogorce ili Makedonce, već da je budućnost kompletnog Balkana, nećemo razumijeti ovaj proces”, objasnio je Mediu. On je dodao da su u pitanju države koje su fizički male i da je potrebno shvatiti da je proces evropskih integracija više ekonomski, nego politički.
Bivši američki kongresmen, Bob McEven, kazao je da ne postoji problem kada su u pitanju krupna ulaganja američkih investitora u Crnu Goru. On je objasnio da u okviru NATO-a postoji interoperabilnost koja se zasniva na vezama koje su u okviru Alijanse uspostavljaju kao u okviru jednog tima. „To znači da bi kompletan Balkan mogao da postane jedna bezbjedna zona, da bi budućnost bila izvjesna i sigurna“, kazao je McEven. Kada su u pitanju troškovi članstva, on je kazao da je neutralnost na prvi pogled dobra ideja, ali "tu neće niko da investira ako je nebezbjedno". „Pitanje je da li ćete bezbjednost da obezbjeđujete kolektivno po nižoj cijeni ili samostalno što predstavlja veliku odgovornost i trebaće dosta poreza da se plati i nećete obezbijediti stabilnost investicija“, objasnio je McEven. Ako je država neutralna, ocijenio je on, to ne znači da više ne predstavlja dio zajedničkih rizika. „Sajber terorizam vas uvijek može pogoditi i uvijek postoje konvencionalne prijetnje“, zaključio je McEven.
Bonus video:
