Jedan od mogućih scenarija, koji se pominje u NATO krugovima, je da članice alijanse na ministarskom sastanku u decembru od Crne Gore zatraže dodatno ispunjavanje uslova, kako bi odluku o pozivnici odložili za samit u Varšavi 2016. godine.
Šefovi diplomatija članica NATO mogli bi u tom slučaju od Vlade tražiti veći angažman na jačanju podrške članstvu i vladavini prava.
Jedan od izvora iz Vlade je rekao da je to “realan” scenario, dok drugi vjeruje da će pozivnica Crnoj Gori biti upućena u decembru, navodeći da je to nagovješteno na prošlonedjeljnom samitu šefova diplomatija u Antaliji. Prema tvrdnjama sagovornika “Vijesti”, evropske članice smatraju da Crnu Goru treba pozvati, dok se iz SAD o tome nijesu precizno izjašnjavali.
Direktor Alfa centra Aleksandar Dedović smatra da bi u slučaju prolongiranja poziva jedan od razloga mogao biti "nizak nivo vladavine prava".
“To bi moglo biti formulisano kroz nedosljedno sprovođenje usvojenih legislativa i prepoznatu korupciju na svim nivoima. Kako od upozorenja sa Samita u Velsu, nema vidljivih rezultata, konačno je trenutak da se od budućih saveznika zahtijeva direktan odgovor na pitanje - koji su to kvalitativni i kvantitativni mjerljivi indikatori kojima se utvrđuje stepen vladavine prava u zemlji koja je, po njima, svijetli primjer i šampion integracija?”, kazao je Dedović.
Crnogorski ambasador u Vašingtonu Srđan Darmanović još prije par mjesci je nagovjestio da bi se o pozivnici moglo raspravljati naredne godine, pojašnjavajući da SAD, zbog predsjedničkih izbora, traže da se samit NATO-a održi u martu ili aprilu.
Kanadski ministar spoljnih poslova Rob Nikolson je nakon razgovora sa američkim kolegom Džonom Kerijem u Antaliji rekao da očekuje da će prvi sljedeći potez NATO-a biti prijem Crne Gore u članstvo i da su ministri vanjskih poslova članica NATO-a potvrdili želju da se alijansa proširi sa sadašnjih 28 članica, što bi značilo da će se u članstvo prihvatiti Crna Gora i Gruzija.
Predsjednik Francuske Fransoa Oland je u martu poručio je da NATO ne treba da se širi i da sve zahtjeve za članstvo treba odbiti. Specijalizovani portal “Politiko” objavio je da je Oland u Minsku, tokom pregovora sa predsjedniko Vladimirom Putinom o prekidu vatre u Ukrajini, ruskom predsjedniku kazao da se
Izvor iz Vlade vjeruje da će pozivnice biti u decembru jer su signali iz Antalije dobri
NATO neće dalje širiti, a da je sličnog mišljenja i vrh Njemačke u kojoj smatraju da će širenje pogoršati odnose sa Rusijom.
Dedović smatra da su upravo dešavanja u Ukrajini kao odnos EU i NATO sa Rusijom razlozi za zajednički interes Crne Gore i NATO-a. “Ukoliko ponovo budemo pasivni za postavljanje konkretnih i direktnih pitanja, može se desiti da opet čujemo isti stav iz Brisela pa i Varšave”.
Hojt Ji: Zabrinuti smo zbog male podrške javnosti i vladavine prava
Zamjenik pomoćnika državnog sekretara za Evropu i Evroaziju Brajan Hojt Ji je krajem aprila ukazao da su članice NATO zabrinute zbog niskog nivoa podrške javnosti učlanjenju u alijansu.
On je na svjedočenju o Balkanu pred Komitetom za vanjska pitanja američkog kongresa kazao da je NATO od Crne Gore tražio da pojača vladavinu prava kako bi poboljšala svoju poziciju za poziv krajem godine.
“Slažemo se sa našim NATO saveznicima da niko izvan 28 zemalja članica, uključujući Rusiju, nema pravo da se upliće, i stavlja veto, u odluke NATO-a o pitanju članstva. Takođe, zabrinuti smo zbog relativno niskog nivoa crnogorske javne podrške za članstvo u NATO (trenutno oko 38 posto), što uveliko zaustavlja pogrešno razumijevanje o odgovornostima i dobrobitima članstva”, kazao je tada Hojt Ji, podsjećajući i na izvještaj EK o napretku u kome se ukazuje da treba razviti “kredibilno svjedočanstvo istraga, suđenja i konačnih osuda u slučajevima korupcije, uključujući korupciju na visokom nivou”.
“Ostaje ozbiljna zabrinutost u vezi slobode izražavanja i medija, uključujući neriješene slučajeve nasilja nad novinarima”, kazao je on.
Bonus video:
