Parlamentarna skuština (PS) NATO-a usvojila je Deklaraciju kojom preporučuje vladama i parlamentima država članica da podržavaju posvećenost politici otvorenih vrata i da do kraja godine donesu odluku o pozivu Crnoj Gori.
Preporuke Deklaracije, koju je pripremio šef mađarske delegacije Mihali Bala, upućene su državama članicama, ali je i ukazano na obavezu država aspiranata za članstvo da "udvostruče napore".
U Deklaraciji se navodi da PS, potvrđujući punu i kontinuiranu podršku za proširenjem NATO-a i težnje za članstvom Bosne i Hercegovine, Gruzije, Crne Gore i Bivše Jugoslovenske Republike Makedonije, poručuje državama članicama da nastave sa podrškom državama koje teže da se pridruže Savezu koja je dogovorena na samitu u Velsu.
U Deklaraciji se konstatuje da, u skladu sa članom 10 Vašingtonskog ugovora, vrata NATO-a ostaju otvorena za evropske države koje su spremne i sposobne da ispune zahtjeve za članstvo u NATO-u.
U tom dokumentu se naglašava da kandidati za članstvo u NATO-u moraju nastaviti sa neophodnim pripremama za ispunjavanje uslova za članstvo u Alijansi i podsjeća da proširenje ne predstavlja prijetnju za bilo koju naciju, već povećava bezbjednost i stabilnost cijelog evroatlantskog regiona.
"Uvjereni, stoga, da članice Saveza moraju da nastave da sa potvrdama i pokazivanjem svoje posvećenosti politici otvorenih vrata", navodi se u Deklaraciji.
PS u tom dokumentu snažno preporučuje vladama i parlamentima Sjeverno-atlanskog saveza da "podržavaju posvećenost politici otvorenih vrata sa samita u Velsu", kao i da nastave sa podrškom državama koje teže da se pridruže Savezu koja je dogovorena na samitu i da donesu odluku o pozivu Crne Gore do kraja 2015. godine.
"PS snažno preporučuje vladama i parlamentima država koje teže članstvu u NATO-u da udvostruče svoje napore za rješavanje otvorenih pitanja na svom putu ka članstvu", navodi se u Deklaraciji.
PS se Deklaracijom, kako je predviđeno, obavezuje da pruži državama koje teže ka članstvu svu moguću pomoć u postizanju ciljeva za članstvo u NATO-u.
Veršbou: Politika otvorenih vrata sredstvo za stabilnost
Politika otvorenih vrata jedno je od moćnih sredstava da se obezbijede stabilnost i mir, poručio je zamjenik generalnog sekretara NATO-a, Aleksandar Veršbou, na proljećnom zasjedanju Parlamentarne skupštine (PS) NATO-a.
Na inicijativu predsjednika PS, američkog senatora Majka Tarnera, glavna tema današnjeg zasjedanja, na kom učestvuje i predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić, bilo je proširenje i politika otvorenih vrata.
Veršbou je predstavnicama parlamenata država članica i partnera NATO-a poručio da je slobodna Evropa u miru zajednički cilj država partnera, a taj cilj je sada, kako je naveo, izazvan.
On je ukazao na probleme na geopolitičkoj sceni, dešavanja u Ukrajini, prijetnje od terorizma, ali i migracije koje, kako je naveo, često imaju tragične posljedice.
Veršbou je ukazao na pokušaje ponovne podjele na Istok i Zapad.
"Mi kao Alijansa nemamo luksuz da biramo između Istoka i Zapada“, rekao je on, poručujući da su zajednička bezbjednost i vrijednosti izazvane sa svih strana.
Veršbou je ukazao na potrebu širenja transatlantske bezbjednosti.
"Branićemo svoje saveznike, sa koje god strane bili", rekao je on, navodeći da se mora zajedno raditi na kolektivnoj odbrani, ali i upravljanju krizama.
Veršbou je naveo da je politika otvorenih vrata jedno od „moćnih sredstava“ da se obezbijedi stabilna Evropa u miru.
"Nastavljamo da radimo sa državama partnerima i one moraju biti ocjenjivane na osnovu sopstvenih dostignuća", rekao je on.
Veršbou je podsjetio da ministri država članica treba do kraja godine da razmotre napredak Crne Gore i donesu odluku o pozivu.
On je ukazao na isprepijetanost integracija u EU i NATO, naglašavajući da je saradnja između dvije međunarodne organizacije jača nego ikad.
Prema njegovim riječima, neophodno je da rade zajedno kako bi bezbjednost bila unaprijeđena i kako bi se odbranila demokratija.
Krivokapić: Crna Gora može donijeti i nove vrijednosti u NATO
Krivokapić je zahvalio članovima PS NATO-a na tome što Nacrt deklaracija jasno poziva države članice da Crnoj Gori upute poziv do kraja godine.
"Ako NATO nije superiorniji u vrijednostima, ne može biti superiorniji ni u snazi“, rekao je on, naglašavajući značaj vrijednosti Alijanse.
Crna Gora je, kako je naveo, pokazala puno partnerstvo i iskrenu posvećenost zajedničkim vrijednostima.
"Pokazali smo da vidimo partnerstvo ne samo kao šansu za benefite, već i obavezu i dužnost da podržimo naše partnere u najzahtjevnijim i najtežim situacijama", rekao je Krivokapić.
On je poručio da Crna Gora može biti dobar partner i mjesto koje će donijeti i nove vrijednosti u NATO.
Krivokapić je naglasio da je Crna Gora posvećena evroatlantskim integracijama. "Nijesam ovdje danas da vas ubijedim da nam uputite veću podršku od one koju već dobijamo, već da vam dam više argumenata".
"Nadam se da će kraj 2015. godine biti početak nove ere stabilnosti i prosperiteta Crne Gore“, zaključio je Krivokapić.
Semjen: Poziv Crnoj Gori motivacija drugim državama
Zamjenik premijera Mađarske, Žolt Semjen, kazao je da ta država strogo podržava proširenje NATO-a.
"Iz istorijskih razloga i iskustva, mi imamo strateške interesee da promovišemo evroatlantske integracije", rekao je on.
On je kazao da Mađarska, koja ima veliki broj svojih građana koji žive u Srbiji, ima posebna interes da region Zapadnog Balkana bude stabilan i bezbjedan, ali i prospertetan.
"Put ostvarivanja tog cilja vodi kroz evroatlantsku integraciju", poručio je on.
Integracija tog regiona, kako je naveo, povezana je i sa drugim problemom koji je povezan sa pravima manjina, jer je to posebno važno za Mađarsku.
Zapadni Balkan je posljednjih godina možda postao manje značajan na agendi NATO-a, jer je, kako je naveo, region napravio veliki napredak.
Države regiona već, kako je naveo, značajno doprinose zajedničkoj bezbjednosti, ukazujući na doprinos i učešće u misiji u Avganistanu.
"Smatram da treba da nastavimo da se bavimo Zapadnim Balkanom iz perspektive proširenja", rekao je Semjen.
On je ukazao na nestabilnosti koje su se dešavale u Makedoniji, navodeći da je to dokaz da NATO mora posvetiti pažnju državama Zapadnog Balkana.
Semjen je ukazao na značaj nastavljanja politike otvorenih vrata.
Prema njegovim riječima, poziv Crnoj Gori za članstvo u NATO-u bila bi motivacija drugim državama da nastave proces pridruživanja.
"Mi smatramo da je Crna Gora spremna za članstvo, smatramo da bi poziv Crnoj Gori bio motivacija za druge države aspirante da ispune zahtjeve članstva što prije“, rekao je Semjen.
Odluka o pozivu trebalo bi, kako je naveo, da se zasniva na pojedinačnom napretku države. „Oni koji su već i bolje pripremljeni ne bi trebalo da čekaju druge koji su još u procesu priprema“.
Potpredsjednik Skuštine Mađarske, Janoš Lotorkaj, kazao je da Mađarska podržava proširenje NATO-a i EU, jer je to, kako je naveo, važno za bezbjednost partnera.
Lotorkaj je naglasio da ta država podržava evroatlantske aspiracije država Zapadnog Balkana.
"Perspektiva kredibilnog proširenja je ključna za stabilnost. U posljednjih 15 godina, region je postigao velike rezultate u oblasti evropskih i evroatlanstskih integracija“, rekao je on.
Komentarišući to što bi odluka o pozivu Crnoj Gori trebalo da bude donešena do kraja godine, Lotorkaj je kazao da se nada da će politički i vojni lideri država članica NATO-a prepoznati napore koje su države Zapadnog Balkana napravile.
"Mi nastavljamo sa jasnom podrškom proširenja i politikom otvorenih vrata“, rekao je on.
Lotorkaj je podsjetio da se NATO suočava sa asimetričnim prijetnjama, naglašavajući neophodnost solidarnog pristupa prijetnjama.
Predsjednik parlamenta Makedonije poručio je da je ta država posvećena evroatlantskim integracijama, navodeći da je NATO najuspješnija politička i vojna alijansa na svijetu.
On je, osvrćući se na posljednja dešavanja u Makedoniji, kazao da se država na profesionalan način suočila sa velikim izazovom po bezbjednost.
Bonus video:
