Proslava 70 godina pobjede nad fašizmom održana je sinoć pred praznim Trgom Republike, dok je stotinak građana pratilo program tiskajući se uz metalnu ogradu kojom je bio okružen glavni podgorički trg.
Trg na kome je održana centralna proslava Dana pobjede, sinoć je bio okružen ogradom, pored koje su stajali pripadnici privatnog obezbjeđenja dok su u ograđeni prostor mogle da uđu samo zvanice, učesnici programa i obezbjeđenje državnih funkcionera.
Obučen u dres ruske reprezentacije i sa sovjetskom vojničkom kapom na glavi, Moskovljanin Mihail Lebedev strpljivo je posmatrao Filipa Vujanovića na video bimu, iako je crnogorski predsjednik držao govor stotinak metara od ograde. Ističe da je juče odgledao i paradu u Moskvi, ali da nije očekivao da će i onu u Podgorici gledati preko ekrana.
“Došao sam da odam počast antifašističkoj tradiciji Crne Gore. Moj djed i pradjed ratovali su protiv fašista, i zato sam morao biti ovdje”, navodi Lebedev.
Poput njega, i građani koji su došli na proslavu pokušavali su preko ograde da vide šta se dešava na dvije bine koje su stajale jedna preko puta druge, dok je iza njih zjapio prazan trg. Zbog toga je dolazak gostiju na momente djelovao kao premijera holivudskog filma, jer su se ministri i ambasadori morali provlačiti kroz špalir građana koji su sve pratili sa telefonima u rukama. Neobičajeno za velike svečanosti, niko od organizatora nije dočekivao zvanice zbog čega su gosti morali sami da traže mjesta na velikoj bini.
Za razliku od njih, premijer Milo Đukanović iza bine došao je službenim automobilom sa pratnjom.
Da je Koordinacioni odbor možda zakazao sa organizacijom, bilo je primjetno i po brojnim praznim stolicama na bini. Tako su se nakon državnih zvaničnika i rijetkih ambasadora i poslanika, već u trećem redu našli savjetnici predsjednika.
“Trebalo je da ponesem dvogled, mada mi ni on ne bi puno pomogao”, priča šesnestogodišnja Milica dok pokušava kroz krošnje drveća na trgu da vidi šta se dešava na bini.
“Vijestima” iz kabineta predsjednika, Vlade i Uprave policije nije odgovoreno zbog čega je trg bio ograđen a građani onemogućeni da prate proslavu. Uprava policije nije odgovorila ni zbog čega je najavila da će snimati skup, niti ko je i kada najavio skup na trgu. “Vijestima” nije odgovoreno ni da li pojačane mjere obezbjeđenja znače da postoji opasnost po učesnike programa i zvanice.
Proslava Dana pobjede u Podgorici bila je povod predsjedniku Crne Gore da otkaže učešće na paradi u Moskvi. Na paradi u Rusiji nije učestvovala većina svjetskih državnika zbog aneksije Krima.
Đukanović zakasnio, pa Filipovo naređenje moralo da čeka
Zbog Đukanovićeve prakse da kasni na svečanosti i sjednice, sinoć je nakratko prolongirano naređenje predsjednika da se sa vrha Gorice oglase topovi. Svečanost je počela tek kada se premijer smjestio u prvi red i odslušao himnu. Nakon toga je voditelj programa sa šest minuta zakašnjenja pročitao Vujanovićevo naređenje da se “tačno u 20.30 časova” izvrši počasna artiljerijska paljba, sa deset plotuna iz šest artiljerijskih oruđa. Nakon toga građani su na dva video bima pratili pripadnike Vojske Crne Gore kako se pripremaju za počasnu paljbu, da bi nakon svakog plotuna gledali u mrak iznad Gorice. Kuriozitet sinoćnje proslave bila je i odluka organizatora da u ograđeni prostor ne pušta novinare, već samo snimatelje i fotoreportere koji su smjeli da se kreću samo ispred bine. Na platou ispred bine sa zvanicama stajao je samo novinar TVCG.
Ustanak je bio temelj za obnovu državnosti
Crna Gora je 13. jula zapalila baklju antifašizma u jugoistočnoj Evropi, a taj ustanak bio je osnova za odbnovu državnosti, izjavio je predsjednik Filip Vujanović na centralnoj svečanosti povodom Dana pobjede nad fašizmom, koja je organizovana na Trgu Republike u Podgorici.
“Zapalili smo baklju antifašizma u Evropi. Crna Gora se 13. jula usprotivila fašizmu u svijetu, ali i onima kod kuće koji su pokušali da zlopotrebe prirodnu potrebu za nezavisnom državom koja je ponižavajuće ukinuta odlukom Podgoričke skupštine”, kazao je Vujanović.
Proslavu 70 godina pobjede nad fašizmom organizovali su SUBNOR i Koordinacioni odbor kojim je predsjedavao Vujanović. Svečanosti su prisustvovali i predsjednici Vlade i Skupštine Milo Đukanović i Ranko Krivokapić, ministri u Vladi, predstavnici političkih partija i diplomatskog kora.
Vujanović je istakao da je poslijeratno vrijeme pokazalo je trajnu vrijednost antifašizma. Predsjednik je naglasio da je antifašistički ustanak bio osnova i polazište obnavljanja Crne Gore.
„To je i osnova za obnovu državnosti Crne Gore 21. maja 2006“, kazao je on, navodeći da „svi moramo biti udruženi i isti u odanosti Crnoj Gori“.
Vujanović je rekao da Crna Gora prije sedam decenija bila istinska vrijednost antifašističke porodice, i važan akter u pobjedi nad najvećim zlom u istoriji čovječanstva.
„Na istorijskoj raskrsnici imperija i vjera, sudbinski predodređena da osvaja i brani svoju slobodu, da se ne miri sa ropstvom i okupacijom, Crna Gora se 13. jula 1941, opštenarodnim ustankom suprotstavila fašizmu okupatora, ali i domaćem fašizmu, oličenom kroz dešavanja 12. jula 1941“, kazao je Vujanović.
Predsjednik Crne Gore je istakao da je za nekoliko dana bila oslobođena gotovo cijela Crna Gora, te je zato opštenarodni ustanak zapalio baklju slobode u cijeloj Evropi.
„Pretpostavljajući slobodu ropstvu, pravdu nepravdi, dobro zlu, crnogorski ustanici su uputili poruku da fašizam nije ni vječan, ni nepobjediv. Uzvišenost cilja i spremnost na žrtvu antifašistički ustanak Crne Gore uvrstio je u istorijski vrijedne primjere, dostojne trajnog divljenja“, objasnio je Vujanović i dodao da je u bojnom stroju bilo preko 45 hiljada boraca.
Na svečanosti je prikazan i dokumentarni filmski materijal iz Drugog Svjetskog rata, a jedan od članova oslobodilačkog pokreta i predsjednik SUBNOR-a Andrija Nikolić kazao je da su napredne snage svijeta danas jače nego ikada.
“Fašizam je nemoćan da ugrozi civilizacijske tekovine čovječanstva. Ponosni smo što smo, iako mali i malobrojni, kada je fašizam bio najjači i prvim Opštenarodnim ustankom herojskom borbom pokazali porobljenoj Evropi da je onaj ko ukaže na put zaslužan koliko i onaj što stigne na cilj“, rekao je Nikolić.
Povodom Dana pobjede, juče su na spomenik Partizanu borcu na Gorici vijence položile brojne delegacije Crne Gore, predstavnici ambasada i političkih partija. Potpredsjednik Vlade Duško Marković je kazao da je Crna Gora “slobodna i demokratska država u kojoj svaki građanin ima uslove za razvoj i prosperitet”. On je istakao da 9. maj treba da podsjeća na ružnu prošlost i podstiče na izgradnju stabilnosti. Poslanik SDP-a Izet Bralić je kazao da su 9. maja udareni temelji multietničkoj i evropskoj Crnoj Gori.
Bez predstavnika opozicije na proslavi Dana pobjede
Predstavnici opozicije nijesu prisustvovali sinoćnjoj svečanosti, ali je dio opozicionih partija čestitao Dan pobjede, navodeći da je antifašizam jedna do tekovina Crne Gore. Predsjednik Pozitivne Crne Gore Darko Pajović kazao je da se Crna Gora mora razvijati na idejama mira, slobode i solidarnosti, dok su iz Demokratske Crne Gore ocijenili da snažno vjeruju kako će građani naredni 9. maj dočekati izmireni u demokratskoj i bogatijoj Crnoj Gori. U toj partiji su naveli da je sloboda ključna pretpostavka napretka, pa žrtve pale u borbi za slobodu zaslužuju vječitu zahvalnost i poštovanje. U Demokratskoj narodnoj partiji ocijenili su da je crnogorska vlast stavila tamnu mrlju na Dan pobjede nad fašizmom i na svijetlu istoriju odnosa Crne Gore i Rusije. U toj partiji su ocjenili da je u antifašizmu “dostojanstveno utkana crnogorska istorija”. “Ukazujemo i na tamnu mrlju koju aktuelni režim stavlja kompletnom farsom režimskih krugova oko odlaska i neodlaska na proslavu u Moskvu”, navode u DNP-u.
Galerija
Bonus video:
