Mjesecima prije nego će se o članstvu Crne Gore u NATO donijeti odluka, ta država je postala test slučaj za volju Alijanse da zadrži otvorena vrata za nove članove, piše Metju Kaminski, izvršni urednik za Evropu uglednog političkog portal "Politiko".
"Podjele oko budućeg proširenja reflektuju se u razlikama kako će Zapad odgovoriti na vojno agresivnu Rusiju. Njemačka i Francuska koje su izdejstvovale dva klimava primirja između Ukrajine i Rusije, sklonije su pregovorima nego konfrontaciji sa vladom Vladimira Putina" navodi se u tekstu Kaminskog.
U tekstu se dalje navodi da prema mišljenju Francuske i Njemačke, bilo koji poteuz od strane NATO-a ka primanju novih članova potpaljuje tenzije sa Rusijom. "Italija i Holandija su takođe skeptične.
Administracija predsjednika SAD Baraka Obame nije "otkrila karte". Zvaničnici NATO-a kažu da se debata o ovom pitanju neće intenzivirati do druge polovine godine.
Finalna odluka će biti donešena na NATO samitu 2016. u Varšavi, ali pozicije postaju tvrđe" piše Kaminski. U tesktu piše da je, nakon povratka sa razgovora o prekidu vatre između Rusije i Ukrajine u Minsku, predsjednik Francuske Fransoa Oland sastao sa Generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom u Parizu, i iznenadio ga tvrdnjom da je Francuska u ovom momentu za odbijanje novih članova nije za prijem novih članica. "Visoki NATO i EU zvaničnici kažu da je francuski lider i Putina u Minsku uvjerio da proširenja neće biti" navodi se u tekstu "Politica". "Oland je otkrio tajnu stranu dogovra u Minsku - neće biti daljeg proširenja" rekao je NATO zvaničnik, koji je to nazvao "tajnim protokolom" dogovora o prekidu vatre. Olandov portparol je, navodi se, odbio da komentariše ovakve optužbe.
U tekstu pod naslovom "NATO ide u rat - zbog Crne Gore, citira se visoki francuski zvaničnik koji je naveo da je "Oland prije svega bio motivisan da izbjegne bilo što što može ugroziti dogovor iz Minska".
"Zajedno sa drugim evropskim državama, Francuska se protivi bilo kojem koraku NATO-a ka pristupanju Ukrajine i Gruzije koje Rusija doživljava kao zemlje koje treba da su pod njenim uticajem. Stoltenberg, bivši premijer Norveške, mora da djeluje između sukobljenih pogleda članica" navodi se u tekstu.
U tekstu stoji da, iako je Rusija fokusirana na neposredne susjede, Putin pokušava da osnaži veze sa pravoslavnim državama Balkana.
"On je posjetio Beograd prošle godine gdje je prisustvovao vojnoj paradi i proširio uticaj na Grčku. Unutar Alijanse postoji zabrinutost da Rusija djeluje kako bi oslavila jugoistočno krilo NATO-a" piše Kaminski. On navodi da su, ipak, sukobi u Ukrajini, takođe omekšali poglede na proširenje nekim istočnoevropskim članicama, nekada najglasnijim zagovornicima širenja Alijanse.
"Poljska vlada je oprezna sa Crnom Gorom, zbog bojazni da će obaveza međusobne odbrane u Alijansi iz člana 5 NATO-a biti razvodnjena širenjem na Balkan" navodi se u tekstu. Dodaje se da Poljaci "takođe vide nedostata entuzijazma u Vašingtonu i radije bi da se NATO fokusira na jačanje kolektivne odbrane". Jedan od sagovornika, NATO diplomata koji je za proširenje, rekao je da je francusko "ne" meko. "Ako Njemačka i SAD podrže proširenje, ostali će to ispratiti" naveo je on. 3200
Guraju nas Hrvatska i Turska
Jedan od sagovornika, francuski zvaničnik, je rekao da je Francuska skeptična po pitanju da li je Crna Gora prikaladan kandidat za članstvo, ali je voljna da drži stvari otvorenima. Sa druge strane, Turska, Hrvatska i Bugarska guraju Crnu Goru, prema riječima diplomata iz sjedišta NATO-a u Briselu.
Oni žele da pokažu da se NATO ne boji proširenja, da će uključiti Balkan u evro-atlantsku strategiju i da ih neće ostaviti na cjedilu, rekao je visoki zvaničnik NATO-a, koji je želio da ostane anoniman. Neki od bivših članova Varšavskog pakta koji nisu na Balkanu žele da budu sigurni da Rusija ne može imati veto na odluke NATO-a.
Širenje uvijek problem
U tekstu se navodi da su razlike po pitanju koga treba uključiti u NATO rasplamsavale su pri svakom pokušaju proširenja još od Hladnog rata. "Bivši predsjednik Francuske Žak Širak želio je da uključi Rumuniju u prvom talasu "istočnog proširenja" 1999., ali je nadglasan.
Skepicizam po pitanju Baltičkih država bio je rasprostranjen ali su SAD pomogle da se one proguraju 2004. Merkelova je 2008 blokirala incijativu administracija Džordža Buša da se Ukrajini i Gruziji ponudi "Akcioni plan za članstvo", prvi formalni korak ka članstvu.
Rusija je od tada izvršila invaziju na obje zemlje, a one više nisu dio ozbiljnih razgovora o proširenju" navodi se u tekstu Kaminskog.
Bonus video:
