Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović ocijenio je da bombardovanje nekadašnje SR Jugoslavije predstavlja najbolji argument da Crna Gora treba da postane članica NATO-a. On je, gostujući u emisiji „Izazov“ Televizije Crne Gore rekao da samo podsjećanje na taj dan prije šesnaest godina budi negativne emocije zbog toga što je Crna Gora u jednom trenutku postala meta NATO alijanse, ali je dodao da sve što je Crna Gora uradila nakon bombarovanja u proteklih 16 godina možemo doživjeti sa neskrivenim ponosom.
"Crna Gora je u tim kritičnim danima prvi put u svojoj istoriji, suočena sa izazovom odluke između rata i mira odlučila u korist mira i u korist slijeda vlastitih nacionalnih interesa“, rekao je Đukanović dodavši da je još tada zastupao ideju da je nacionalni interes Crne Gore očuvanje mira, „a ne slijepi slijed odluka koje su pokušane da se donesu u Beogradu i u naše ime od strane tadašnjeg beogradskog režima i to odluke o sukobu SR Jugoslavije sa NATO-m.“
„Nije to izazvalo opšte oduševljenje crnogorske javnosti, ali smatram da je takva odluka izdržala probu vremena i da je dobila potvrdu u svemu što se kasnije događalo“, rekao je Đukanović.
Govoreći o tadašnjoj odluci Crne Gore predsjednik Vlade je rekao da takav stav smatra „krucijalno važnim početkom jedne nove filozofije života u Crnoj Gori“.
„U Crnoj Gori smo kroz ukupnu našu istoriju imali neku filozofiju žrtve, filozofiju stalnog ratovanja, filozofiju slijeda tuđih interesa, svih onih sa koijma smo istorijski dijelili razna partnerstva, a premalo pažnje i premalo odgovornosti prema vlastitim nacionalnim interesima. Čini mi se da smo tada otpočeli sa promocijom jednog novog sistema vrijednosti, savremene Crne Gore gdje upravo taj kult žrtve i herojske pogibije ustupa mjestu kultu odgovorne posvećenosti kvalitetu života, dakle ne smrti nego života, da počinjemo ne da ratujemo nego da radimo, da razmišljamo kako kroz reforme koje provodimo, što je vrlo odgovoran i mukotrpan i dalekosežan posao stvaramo pretpostavke da ovdje živimo u miru, u multietničkom ksladu, da živimo kvalitetno zaposleni, da iz generacije u generaciju stvaramo uslove za bogatiji život i naše generacije i našega potomstva“, rekao je Đukanović u emisiji „Izazov“ Televizije Crne Gore.
Dodao je da smatra da ćemo ako pokažemo da smo pametni da istrajemo na ovom kursu posvećenosti radu i kvalitetnijem životu, svi prije ili kasnije, bez obzira na podjele koje smo prenijeli iz 1999. i 2006. godine biti ponosni na to vrijeme i na odluke donešene u tom vremenu“.
Đukanović je rekao da smatra da bi Crna Gora nije tako odlučila bila „uništena u jednom drastičnom NATO bombardovanju“, da danas ne samo da ne bi bila nezavisna već bismo „mukotrpno prolazili tek kroz početne faze revitalIzacije i izgradnje onoga što bi bilo srušeno kao materijalno dobro stvarano generacijama naših prethodnika“.
„Da ne govorim o tome da smo sačuvali živote naših građana“, rekao je Đukanović.
Ti događaji, rekao je Đukanović, uz iskren osjećaj pijeteta i saosjećanje sa žrtvama i njihovim najbližima pokazuju da smo naučili lekciju i da smo „poučeni tim iskustvom krenuli da otklanjamo neke važne deficite koji su nas upravo izložili tim opasnostima 1999. godine.
„Jedan deficit kojeg smo otklonili je što se obnovom nezavisnosti odluke sada donose u Crnoj Gori, a ne izvan Crne Gore. Na dobrom smo putu da otklonimo i drugi deficit - da budemo za stolom za kojim se donose odluke o NATO-u i samim tim eliminišemo mogućnost da Crna Gora ikada više u istoriji bude meta NATo saveza. Ima li pouzdanije poruke sigurnosti i bezbjednosti jednoj maloj zemlji kakva je Crna Gora od toga. Protivnici NATO-integraije i danas to iskustvo iz 1999. godine koriste kao neku svoju ubjedljivu poštapalicu stava protiv integracije. Ubijeđen sam da nema snažnijeg argumenta za NATO integracje Crne Gore upravo od iskustva 1999. godine. Nikada više sebi ne smijemo dozvliti situaciju da se o nama odlučuje tamo gdje nas nema“ – rekao je Đukanović.
Ovakva evropska Srbija pouzdan je partner svima u regionu
Đukanović rekao je i to da proces bezbjednosti ne poznaje granice, i da niko ne može biti izolovano ostrvo i da izražava zadovoljstvo time što Srbija to i ne želi.
„Srbija sa novom državnom politikom snažno grabi putem evropskih integracija. Srbija je danas u statusu kandidata, sa očekivanjem da i ona i Albanija i Makedonija, nadajmo se uskoro otvore pregovore za članstvo. Srb komunicira sa NATO-m, Srbija sarađuje sa NATO-m iako u u ovom trenutku ne deklariše svoju namjeru da postane članica. Do čega će dovesti vrijeme koje je pred nama – vidjećemo. Ali ja mislim da ovakva Srbija, evropski orijentisana, i orijentisana na saradnju sa susjedima veoma je pouzdan partner svima nama u regionu“ – rekao je Đukanović.
Sa SAD iskreno partnerstvo
Milo Đukanović je govoreći o reformi sektora bezbjednosti rekao da ta tema više nije izazov te da je Crna Gora uspjela da savlada jednu prepreku i da se osjeća zadovoljstvo na partnerskim adresama saradnjom sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost Crne Gore.
Rekao je da je Crna Gora sa Sjedinjemim Američkim Državama krajem devedesetih, kada je u samom vrhu spoljnopolitičke agende SRJ bilo područje bivše Jugoslavije, „izgradila jedno veoma, veoma pouzdano parnerstvo.“
„I to partnerstvo je bila najsnažnija karika bilateralnih međudržavnih odnosa Crne Gore i SAD. Zato nam nopošto nije imponovalo da na taj važan dio naše saradnje pada bilo kakva sjenka. Uložili smo velike napore, naišli na izuzetno razumijevanje, i partnersko i prijateljsko u Vašingtonu, otklonili sve probleme te danas možemo da kažemo da naši odnosi funkcionišiu na stari način i da su zasnovani na apsolutnom povjerenju u toj veoma važnoj oblasti što je važan temelj ukupnih političkih odnosa“ – rekao je Đukanović. Dodao je da ne misli da je posao završen i da će Crna Gora biti i dalje pod lupom i SAD i svih partnerskih država.
Vladavina prava je naš ključni izazov
Milo Đukanović je govoreći o vladavini prava rekao da smatra da ona predstavlja ključni izazov Crne Gore.
"Vladavinu prava doživljavam kao pitanje odnosa svih građana Crne Hore prema državi. Ne mogu nam sudovi ni pojedinačne sudske presude doprinijeti povoljnijoj slici o vladavini prava. Tome moramo doprinijeti svi mi. To je poštovanje države ne samo Ustava i zakona nego svih pravila koje u institucijama sistema uspostavljamo u državi. Imamo u Crnoj Gori taj problem da svi glasno zagovaramo vladavinu prava sve dok sadržina nekog akta ne zadre u naše interese. Tada svi pokušavamo da iskreiramo razloge za naš izizetak. Ne samo da izuzetak nije prihvatljiv za države kao što je Crna Gora, to u maloj zemlji prijeti da postane pravilo, izuzeci nijesu dobri ni za koju državu“ – rekao je Đukanović. Podsjetio je da je Crna Gora usvojila set zakona koji treba da osigura vladavinu prava, da se na tom polju predano radi i da vidi razlog za optimizam kada NATO bude ocjenjuvao ispunjenost ovog kvalifikativa.
Referendum nije neophodan
Govoreći o podršci javnosti članstvu u NATO-u Đukanović je rekao da tu vidi prostor za poboljšanje, tim prije što je podrška poslanika odnosno predstavnika političkih stranaka u parlamentu daleko veća.
Ponovio je da ne smatra da je u vezi sa članstvom u NATO-u neophodno raspisivanje referenduma iako o strateškim odlukama javnost može biti konsultovana .
„Jednako tako smatram da dio odgovornosti moraju da preuzmu i ljudi koji su dobili mandat građana da obave posao vlasti. Jedno od takvih pitanja je pitanje NATO integracija. NATO integracijama Crna Gora ne prenosi ni zeru svog suvereniteta na NATO. Dakle, mi ne dovodimo u pitanje ništa što je zapisano u Ustavu Crne Gore“ – rekao je Đukanović dodajući da je put ka NATO-u zapisan u Deklaraciji kojom je juna 2006. konstituisana Crna Gora zapisano da naša zemlja želi da ide u NATO i i EU.
„Ova vlast je decembra 2012. godine dobila mandat da povlači sve one poteze za koje vjeruje da su od najboljeg interesa za građane Crne Gore“. Dodao je da je gotovo dvotrećinsko uvjerenje poslanika u Skupštini da Crna Gora treba da bude članica NATO-a, te da stoga oni koji su dobili mandat građana moraju biti ogovorni i donijeti odluke koje su im u nadležnosti.
„Ne mislim da je obavezna demonstracija demokratičnosti da oko pitanja koja su mi povjerenja u nadležnost odlučujem rapsisujući svaki dan referendum i istražujući javno mnienje nego da odgovorno državnički upravo sa osloncem na ono što je ubjedljjuvo većinsko rapsoloženje u parlamentu donosimo odluke za koje smo uvjereni da su u interesu crnogorske budućnosti. Kadkada, to imamo iz našeg nedavnog iskustva, takva procjena se ne podudari vremenski sa onim što je većinsko opredjeljenje javnosti. Ja ne mislim da je većinska javnost 1999. mislila da Crna Gora ne treba da uđe u rat sa NATO savezom. Ali mislim da je već 2000. godine uvjedljivo većinska javnost razumjela zašto je to bila pametna odluka. Tako i danas mislim da treba istraživati javno mnijenje, treba svakako razgovarati sa ljudima na svakom koraku i ubjeđivati ih u ispravnost ovakvog opredjeljenja, ali kada dođe vrijeme treba od strane onih koij su za to ovlašćeni preuzeti odgovornost i donijeti odluku koja je odgovorna za budućnost Crne Gore“ – rekao je Milo Đukanović u utorak u emisiji „Izazov“ Televizije Crne Gore.
Bonus video:
