Na crnogorskoj političkoj sceni će doći do promjena, a eventualni izostanak poziva za članstvo u NATO do kraja godine samo bi izazvao veću dinamiku promjena u opoziciji, ali i u vladajućoj strukturi, smatra član Predsjedništva Crnogorske demokratske unije (Cdu), Draško Jovanović. On je, komenatarišući reforme koje Crna Gora sprovodi na putu učlanjenja u NATO-u, podsjetio na službeni stav te međunarodne organizacije da “Crna Gora sprovodi reforme, ali ima još dosta toga da se uradi”. “Nalazimo se u pravoj trci, ali ne trčimo baš mnogo brzo. NATO je vrlo precizno definisao koje su to oblasti u kojima treba dostići odgovarajući stepen kompatibilnosti kako bi se mogli pridružiti sistemu u kojem se već nalaze ostale članice”, kazao je Jovanović agenciji MINA. Prema njegovim riječima, dobra vijest je što će se NATO ove godine dodatno fokusirati na pomoć Crnoj Gori u njenim reformama, kako bi do kraja godine mogao odlučiti o pozivu, nezavisno od održavanja redovnog NATO samita, koji je, kako je podsjetio, do sada uvijek bio mjesto za odlučivanje o proširenju Alijanse. “U ovom trenutku samo u reformama vezanim za vojnu oblast, Crna Gora dostigla potreban nivo. Reforma službi bezbjednosti, vladavina prava i podrška javnosti su oblasti u kojima je potreban dodatan napor”, smatra Jovanović. Na pitanje, kakve bi bile posljedice izostanka poziva, on je ukazao na to da su reakcije političkih aktera uvijek političke. “Nastojati da se iz svake situacije izvuče maksimalna politička korist. Ili drugim riječima – naglasiti svaki uspijeh i umanjiti svaki neuspijeh”.
Jovanović, koji je u Cdu zadužen za NATO, smatra da će se stanje na političkoj sceni Crne Gore u svakom slučaju mijenjati, nezavisno od toga da li će poziv za članstvo u NATO stići do kraja ove godine ili ne. “Ono što eventualni izostanak poziva može izazvati jeste veća dinamika promjena na političkoj sceni države i radikalnija prekompozicija političkih snaga ne samo u opoziciji, nego prije svega na strani vlasti”, ocijenio je Jovanović. Poziv Crnoj Gori za članstvo u NATO će, kako je objasnio, prije svega biti politička odluka. “Recimo da sam umjereni optimista. Smatram da crnogorske institucije neće ostvariti do kraja ove godine spektakularne rezultate u zahtijevanim reformama iako će pomaka biti”, rekao je on, dodajući da trenutna geopolitička situacija može uticati na odluku. “Moguće je i da trenutna geopolitička situacija prevagne u korist upućivanja poziva, s tim da punopravno članstvo u NATO uslijedi tek kada svi zahtjevi u pogledu reformi budu ispunjeni” objasnio je Jovanović. Na pitanje šta bi u Crnoj Gori trebalo da bude učinjeno kako bi poziv stigao, on je kazao da su neophodni dodatni diplomatski napori i intenzivniji dijalog sa svim članicama NATO po pitanju pozicije Crne Gore. “Neophodno je upoznati crnogorsku javnost sa svim pozitivnim, ali i nekim negativnim aspektima članstva u NATO, jer slika nikad nije crno bijela, samo je potrebno pametno sagledati što je u našem najboljem interesu”, naveo je Jovanović. Za realizaciju oba aspekta, kako je dodao, nije dovoljno da samo državni vrh “paušalno ponavlja mantru o koristi ulaska u NATO”, već je potrebno raditi i po dubini na operativnom nivou. “Za to je neophodan mnogo kvalitetniji kadar od onog koji vlasti koriste”, ocijenio je Jovanović. Na pitanje da li očekuje da se trenutna situacija na međunarodnoj sceni može odraziti na Crnu Goru, on je odgovorio da bi “bilo politički vrlo neozbiljno reći da se geopolitička kretanja ne mogu odraziti na odluku”. “Crna Gora je sastavni dio Evrope i dijeli njenu sudbinu u mjeri svojih državnih kapaciteta, kao i u mjeri političkih kapaciteta ljudi koji je vode”, kazao je Jovanović. Kako je podsjetio, trenutno je kriza u Ukrajini gorući problem Evrope, pa njene poslijedice najviše utiču na sve države, uključujući i Crnu Goru. “Crna Gora je dobro pozicionirala svoj stav u odnosu na ukrajinsku krizu, što će svakako biti jako bitno prilikom odlučivanja država članica Alijanse za upućivanje poziva”, rekao je Jovanović. Objašnjavajući koristi koje bi građani imali od članstva u NATO-u, on je naveo da je članstvo u toj organizaciji značajno u skoro istoj mjeri kao članstvo u Evropskoj uniji (EU). “Reforme u oblasti vladavine prava koje zahtjeva NATO su apsolutno kompatibilne sa onima koje zahtijeva i EU. A kako zemlje EU, kao i zemlje NATO, dijele zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku, sasvim je logično da su reforme u bezbjednosnom sektoru neophodan preduslov za članstvo u obje ove organizacije”, objasnio je Jovanović. Svaka priča o neutralnosti, kako smatra, u tom kontekstu gubi smisao, jer je nemoguće biti istovremeno dio zajedničke bezbjednosne politike NATO ili EU, a ostati neutralan. “Konkretni najvažniji benefiti članstva su mnogo veća bezbjednost Crne Gore, kako spoljna tako i unutrašnja, kao i naprednija ekonomska situacija u zemlji”,rekao je on. Jovanović je podsjetio da do sada još ni jedna država članica NATO-a nije članstvo u Alijansi prepoznala kao razlog lošije ekonomske ili bezbjednosne situacije, već, kako je objasio, baš naprotiv.
Bonus video:
