Podatak da su građani Crne Gore u duplo većem prosjeku od evropskog standarda članovi neke političke partije jasno govori o politizaciji crnogorskog drustva i evidentnom shvatanju politike kao veoma unosnog biznisa za sticanje raznih privilegija, ocijenio je profesor Đorđije Blažić.
Istraživanje koje je sprovela Građanska alijansa sa agencijom De facto pokazalo je da je skoro 12 odsto ispitanika reklo da su članovi neke političke partije, što je duplo više od evropskog standarda.
"To jasno govori o politizaciji crnogorskog drustva i evidentnom shvatanju politike kao veoma unosnog »biznisa« za sticanje raznih privilegija koje daje članstvo u partiji", rekao je Blažić agenciji MINA.
On je saglasan sa opservacijama mladih koji smatraju da je teško naći posao ukoliko nije član političke partije i da je interese moguće ostvariti jedino tim putem.
"Potpuno se slažem sa opservacijama mladih koji naravno veoma dobro vide u kakvom društvu i državi žive. Nažalost jedini dominantan parametar za mnogo stvari u životu, a naročito zapošljavanje i bavljenje biznsom je partijska knjižica i to sasvim jasno pokazuje atrofiju crnogorskih institucija", naveo je Blažić.
To, kako je rekao, nijesu državne institucije već suštinski partijske institucije koje izvršavaju odluke državno partijaskih oligarhija.
"Pritom Ustav i zakoni ne čine bitne faktore uređivanja društvenih odnosa već samo jednu puku formu kroz koju se opet involviraju ne samo partijski već i lični interesi pojedinaca. Naravno to je samo pragmatična refleksija partitokratskog režima vlasti u Crnoj Gori. Školski primjer", ocijenio je Blažić.
Jedan od podataka istraživanja je da građani Crne Gore glasanje na izborima vide kao dominantan način participacije.
On smatra da je u Crnoj Gori niska svijest građana o tome da su bitan konstituent zajednice kao i o tome da imaju pravo na na učešće u donešenju odluka.
"Nažalost nedostatak kritične mase svijesti u biračkom tijelu i lični nteresi determinušu ovakvo stanje. Uostalom glasanjem građani i ne ostvaruju svoj ustavni suverenitet jer su političke partije taj suverenitet oduzele građanima mimo Ustava", poručio je Blažić.
Građani samo biraju predsjednika
Prema njegovim riječima, građani ne biraju poslanike ni odbornike.
"Biraju samo samo predsjendika Crne Gore, dok ostale 'predstavnike' građana biraju same političke partije, jer je izborni sistem tako i koncepiran da ne da pravo biračima da biraju svoje predstavnike ni u državnom ni u lokalnim parlamentima", smatra Blažić.
Sa tog stanovišta, dodao je on, Crna Gora imamo neustavan izborni sitem decenijama, "a nažalost naše ustavno sudstvo decenijama i ćuti kao da ga to ne interesuje iako mu je dominantna obaveza zaštita ustavnosti i zakonitosti".
Blažić je rekao da u donošenju odluka od nacinalnog interesa a naročito na izborima, osim predsjedničkim, ne učestvuje niko.
"To je pravo zarobljeno od državno partijskih oligarhija koji su uzurpirali ustavna prava građana ali zato glasno promovišu njihovu vladavinu prava. Sve odluke se donose u najužim državno partijskim i interesnim grupama a kasnije se one "legalizju" kroz navodne državne instutucije", poručio je Blažić.
On je ocijenio da je Crna Gora država u kojoj državno partijske oligarhije i njihovi mentori kreiraju društvene odnose putem dogovora a onda ih u formi zakona i javnih politika predstavljaju kao nacionalne interese.
"Koliko su to i kakvi nacionalni interesi najbolje govore decenijama ostvarane a nikada ne rasvijetljene afere čij su uvijek akteri ne građani nego isti koji se prdstavljaju kao zaštitnici javnih interesa", smatra Blažić.
Kult ličnosti
Podatak što polovina ispitanika smatra da je dobro i veoma dobro imati moćnog vođu koji ne mora da se bavi parlamentom i izborima, Blažić je rekao da su to obilježja autokratskih režima dobro poznata u istoriji Crne Gore i da je dio mentalnog profila Crnogoraca koji nikada nisu vojnoj istoriji nijesu osjetili demokratiju.
"Karakteristika mentalnog profila Crnogoraca, prema mom mišljenju, je inače kult ličnosti i personifikacija institucija, što istorija nepobitno dokazuje a koja je i danas veoma prisutna u shvatanju velikog broja građana", poručio je Blažić.
On je dodao da i danas u slobodnom razgovoru postoje konstatcije da se ne razgovara o institucijama već se umjesto institucija njihovom presonifikacijom govori o ljudima koji rukovode tim institucijama i kada govorite o skupštini, valdi, ministsrstvima ili bilo kom drugom organu.
"Ista sitacija je kult ličnosti – pojedinac – gospodar a ne državnik koji je po vokaciji funkcije – sluga naroda", zaključio je Blažić.
Bonus video:
