Podatak da su građani Crne Gore u duplo većem prosjeku od evropskog članovi političkih partija zabrinjavajući je, ocijenio je predsjednik Građanske alijanse (GA) Boris Raonić, navodeći da ih za članstvo najčešće opredjeljuju interes ili etnička pripadnost, prije nego ideologija.
Istraživanje koje je GA uradila u saradnji sa agencijom De facto pokazalo je da u Crnoj Gori postoji ogromna struktura ljudi koji su vrlo pasivni, koje ne interesuju problemi sopstvene zajednice, u stanju su da slušaju plač i nasilje u stanu do njih i da ne urade ništa, očekujući da će neko da riješi problem ispred njihove kuće.
Ispitanici, njih 11,7 odsto, kazali su da su članovi neke političke partije, što je duplo više od evropskog prosjeka.
"Sumnjam da se preveliki broj ovih odlučilo na članstvo jer su ideološki bliski nekoj partiji i da su nakon analize programa i programskih politika odlučili da se priključe nekoj partije. Prije će biti da su prepoznali neki inters ili su prateći svoju etničku pripadnost, po rutini prišli nekoj partiji", smatra Raonić.
On je ukazao da se radi o procentu koji je duplo veći nego što je to prosjek u državama Evropske unije, navodeći da to automatski zabrinjava.
Prema njegovim riječima, dodatno je zabrinjavajuće što postoji jako visok procenat građana koji su se izjasnili da su članovi neke političke partije, a ujedno su stranke na poslednjem mjestu kada je u pitanju povjerenje građana u institucije.
"Dakle, razlozi članstva u partiji su vrlo upitni, odnosno ono uglavnom ne počiva na želji da se utiče na kreiranje politika ili vjere u ideološke pravce koje partije zastupaju, već zbog nekih drugih ličnih i kratkoročnih interesa za koje smatraju da mogu najprije ostvariti kroz veze koje im partija pruža", rekao je Raonić agenciji MINA.
On je ukazao da je posebno zabrinjavajuće da kao građansku participaciju građani najčešće percipiraju glasanje na izborima.
"U ovakvim uslovima posebno se mora raditi na jačanju kapaciteta građana i jačanje građanske svijesti, prije svega kroz vraćanje povjerenja u institucije a zatim i informisanju o modelima nekonvelncionalne participacije koji postoje", rekao je Raonić.
On smatra da u Crnoj Gori postoji problem u nedostatku prije svega građanske svijesti i da se to manifestuje na svakom nivou participacije - od reagovanja na fizicko nasilje na ulici, do ucestvovanja u kreiranju politika koje ih se direktno tiču.
Raonić je naveo da je problem pasivnosti crnogorskog društva dijelom kulturološka boljka.
"Kao tradicionalno patrijarhalno i do skoro konzervativno društvo prosto nijesmo navikli da se bavimo problemima drugih pa ni kada su to problemi zajednice i postoji realna društvena potreba na njihovo ukazivanje i rješavanje", naveo je on.
Raonić je podsjetio da je Crna Gora s početka prošlog vijeka bila Ustavna monarhija u različitim oblicima, da su zatim uslijedile četiri decenije komunizma i socijalizma, navodeći da to nije dozvoljavalo građaninu učešće na pravi način ni u jednom obliku.
"Dok smo poslednje tri decenije u fazi demokratske tranzicije i konsolidacije demokratije, gdje je građanin kao pojedinac potpuno marginalizovan jer bez nezavisnih, transparentnih i otvorenih institucija građanska participacija ne može da postoji", zaključio je on.
Bonus video:
