Skupštinski Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu podržao je danas, većinom glasova, Predlog zakona o registrima prebivališta i boravišta.
Predstavnik Ministarstva unutrašnjih poslova, Abid Crnovršanin, kazao je da je neophodnost novog Zakona o registrima prebivališta i boravišta stvorena tokom izrade novog Zakona o strancima, koji je Skupština usvojila u decembru.
„Ovim zakonom uređuje se način registra prebivališta i boravišta crnogorskih državljana, sadržaj tih registara, kao i korišćenje i zaštita podataka iz tih registara“, rekao je Crnovršanin.
On je pojasnio da su registri prebivališta i boravišta računarski vođene baze podataka o crnogorskim državljanima koji imaju prebivalište ili boravište u Crnoj Gori, kao i onih sa boravkom u drugoj državi.
Registar prebivališta, kako je kazao Crnoršanin, čine tri vrste evidencija – evidencija prebivališta crnoogorskih državljana, evidencija crnogorskih državljana sa prebivalištem u Crnoj Gori i boravkom uu drugoj državi i odjava prebivališta crnogorskih državljana koji su odselili u drugu državu.
Prema njegovim riječima, donošenjem tog zakona ostvariće se više pozitivnih efekata.
„Neki od njih su pojednostavljenje procedura i lakše ostvarivanje prava crnogorskih državljana, povećanje stepena pažurnosti, sprječavanje fiktivnih prijavljivanja prebivališta, a reguliše se i pitanje prijave i odjave prebivališta za beskućnike na adresi ustanove nadležne za socijalnu i dječju zaštitu, iili drugog pružaoca usluga čije usluge koristi“, naveo je Crnovršanin.
Zakonom se, kako je kazao, obezbjeđuje zakonski osnov da se prijavom promjene prebivališta automatski, bez podnošenja posebnog zahtjeva, izvrši odjava u mjestu gdje jje državljanin do tada imao prebivalište.
Predloženim zakonom propisuje se i obaveza prijave boravišta za crnogorske državljane koji nemaju prijavljeno prebivalište u Crnooj Gori, i utvrđuje kada je ta osoba dužna da to sama uradi, a kada jje to obaveza davaoca smještaja.
„Kao i obaveza crnogorskih državljana da, u slučaju boravka u drugoj državi duže od 90 dana, podnesu prijavu MUP-u u mjestu prebivališta, ili preko diplomatsko-konzularnog predstavništva Crne Gore“, dodao je Crnovršanin.
On je rekao da u toj oblasti ne postoji izvor prava uu Evropskoj uuniji (EU), pa samim tim ni oobaveza njegovog usklađivanja, jer se, kako je pojasnio, radi o pitanjima koja svaka država uređuje samostalno.
Crnovršanin je dodao da za sprovođenje tog zakona nijesu potrebna dodatna sredstva.
Radunović: Mnogi analitičari izbornih prevara u Crnoj Gori smatraju da ovdje leži veliki rezervoar za izvlačenje glasova
Poslanik Demokratskog fronta (DF) Slaven Radunović, kazao je da se radi o jednom od najvažnijih zakona, kojim treba da se uredi i poboljša regularnost izbora.
„Mnogi analitičari izbornih prevara u Crnoj Gori smatraju da baš u odredbama ovog zakona leži veliki rezervoar iz kojeg vladajuća koalicija izvlači onoliko glasova koliko im treba“, rekao je Radunović.
Jasno je, kako je kazao, da je taj zakon napravljen tako da pravo, rezidencijalni uslov za glasanje, zadrže svi oni koji u Crnoj Gori ne žive i po 20 i 30 godina.
„Ali će na poziv ljudi iz vladajućeg establišmenta, ili uz plaćenu avionsku kartu, doći da podrže njihove partije ili koalicije“, tvrdi Radunović.
On je rekao da je jasno iz teksta predloga, u kojem se određuje šta je prebivalište, da se predlagač poslužio sličnim rješenjima iz Hrvatske i Srbije.
„Kažem sličnim, jer su najvažnije stvari izostavljene, da bi se ostavilo široko tumačenje šta je prebivalište“, kazao je Radunović.
Prema njegovim riječima, potpuno je jasna namjera predlagača da tim predlogom zakona „legalizuje jednu nelegitimnu aktivnost koja je bila vrlo atraktivna, posebno u vrijeme referenduma, ali ii kkad su neki izbori ako koalicija na vlasti pprocijenii da joj fali glasova“.
Jonica: Tema koja se otvara neće se tek tako završiti
Poslanica Socijalističke narodne partije (SNP), Snežana Jonica, saglasila se sa Radunovićem da se radi o vrlo važnom zakonu.
„Žao mi je što se oko toga nijesmo složili prije godinu, kada se glasalo o izbornim zakonima i kada je SNP rekao da nema vraćanja povjerenja u izborni proces bez mijenjanja zakona o registrima prebivališta i boravišta i o crnogorskom državljanstvu“, rekla je Jonica.
Ona je kazala da se zakonom o registrima prebivališta i boravišta rješavaju pitanja koja se i te kako tiču biračkog prava, načina njegovog ostvarivanja, izbornog procesa i vraćanja povjerenja u taj proces
„To je početak svake priče: prvo da se vidi na koji način se utvrđuje prebivalište i boravište, pa na osnovu toga kako se ljudi upisuju u birački spisak i kako ostvaruju biračko pravo“, navela je Jonica.
Ona je poručila da predlagač zakona treba da bude svjestan da se otvara tema koja se neće tek tako završiti, tako što će se pretrčati na odborima, a možda će se ići i na to da se to na brzinu stavi na dnevni red sjednice na Cetinju.
„Ovo nije priča koja se može tek tako završiti, šta god bila namjera“, naglasila je Jonica.
Prema njenim riječima, predlogom zakona nijesu obuhvaćene ključne stvari koje se tiču građana koji cijeli svoj život žive u Crnoj Gori.
„Briga o građanima seže do momenta dok se ona ne sukobljava sa interesima vladajuće koalicije“, ocijenila je Jonica i najavila da će SNP dostaviti amandmane na predloženi zakon.
Šćepanović: Radunovićeva priča ne stoji
Članica odbora iz Demokratske partije socijalista, Marta Šćepanović, ocijenila je da je Predlog zakona o registrima prebivališta i boravišta korak naprijed u izbornom zakonodavstvu.
„Sve što je rekao kolega Radunović za vladajuću partiju i DPS ne stoji. Smatram da definicije koje je on naveo iz uporedne prakse ne znače da bih ja, koja sam profesionalno vezana za Podgoricu i svaki dan putujem, trebalo da tražim prebiivalište u Podgorici jer sam profesionalno vezana za nju“, navela je Šćepanović.
Jasavić: Brišu se ljudi iz političkih razloga
Poslanica Pozitivne Crne Gore, Azra Jasavić, kazala je da se radi o vrlo važnom zakonu i o parekselans političkoj priči.
Ona je rekla da su vrlo jasni razlozi zbog kojih je mnogo ljudi 90-ih godina odlazili iz Crne Gore.
„Neću podržati politiku koja te ljude, nakon što ih je iselila, sada briše iz biračkih spiskova, i to iz vrlo jasnih političkih razloga“, poručila je Jasavić.
Ona je kazala da su zloupotrebe oko glasanja osoba koje žive u inostranstvu prevenirane kroz elektronsku identifikaciju birača.
„Na taj način se sprječava da neko može glasati u tuđe ime“, pojasnila je Jasavić.
Rastoder: Legitimno pravo se ne može ukinuti
Predsjednik Odbora, Rifat Rastoder, rekao je da ne vjeruje da se bilo ko od članova tog tijela zalaže da se nekima ukida legitimno pravo.
„Legitimno pravo se ne može ukinuti. Svaki državljanin Crne Gore ima pravo izbora. Drugo je pitanje kako regulišemo način korišćenja tog prava“, kazao je Rastoder.
On je kazao da je riječ o crnogorskim državljanima, a ne o onima koji su uzeli drugo državljanstvo.
„Tima koji su uzeli drugo državljanstvo sretno bilo, izabrali su. Ali oni koji nijesu uzeli drugo državljanstvo, nema toga ko im može ukinuti njihovo legitimno pravo“, naglasio je Rastoder.
Vuksanović: Treba da se raščiste birački spiskovi
Njegova koleginica iz Socijaldemokratske partije, Draginja Vuksanović, kazala je da je tačno da se ne treba igrati sa ljudskim sudbinama, ali se, kako je navela, ne treba igrati ni sa državom.
„Ja sam profesor Pravnog fakulteta, i Crnogorka sam. I smatram da treba da se raščiste birački spiskovi, i kada budemo svi radili u interesu ove države, onda možemo da govorimo o ekonomskim problemima u državi“, naglasila je Vuksanović.
Ona je pojasnila da je „državni interes Crne Gore – Crna Gora“.
„Prvo Crna Gora, pa ćemo sve ostalo regulisati kad naučimo da poštujemo ovu državu. I oni koji su van granica, i oni koji su unjoj“, naglasila je Vuksanović.
Crnovršanin: Građanin je titular prava
Crnovršanin je kazao da prebivalište mogu imati samo crnogorski državljani, i da se ne može propisati rok koliko neko treba da živi van Crne Gore da bi mu se prebivalište uskratilo.
„Ne može se kršiti ustavno pravo građaninu da je on titular tog prava, i samo on može da odjavi to prebivalište“, naglasio je Crnovršanin .
Predloženi zakon podržali su poslanici vladajuće većinne, protiv su bili članovi Odbora iz DF-a i SNP-a, dok je Jasavić bila uzdržana.
Sjednica Odbora biće nastavljena u ponedjeljak, kada će se raspravljati o predlozima izmjena zakona o izboru odbornika i poslanika i o biračkom spisku, a na dnevni red su, na predlog Rastodera, uvršteni i predlozi zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika i Zakona o opštem upravnom postupku.
Bonus video:
