Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović bi mogao ostati bez te funkcije samo ako Ustavni sud procijeni da ga treba razriješiti, a tu odluku u parlamentu uz opoziciju podrže i najmanje dva poslanika vladajuće koalicije.
Ustav Crne Gore propisuje da mandat predsjednika prestaje ostavkom, razrješenjem ili ako je trajno spriječen da vrši tu dužnost predsjednika. U članu 98 navodi se da predsjednik može biti razriješen samo u slučaju povrede Ustava i da se u tom slučaju protiv njega može pokrenuti postupak.
“Postupak za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav može pokrenuti Skupština, na predlog najmanje 25 poslanika. Predlog za pokretanje postupka Skupština dostavlja predsjedniku Crne Gore na izjašnjenje. Odluku o postojanju ili nepostojanju povrede Ustava donosi Ustavni sud i bez odlaganja je objavljuje i dostavlja Skupštini i predsjedniku Crne Gore.
Predsjednika Crne Gore Skupština može razriješiti kada Ustavni sud utvrdi da je povrijedio Ustav”, navodi se u Ustavu.
Predsjedništvo Demokratskog fronta (DF) je prošle nedjelje proslijedilo poslanicima opozicije zahtjev za sazivanje vanredne sjednice Skupštine na kojoj bi se raspravljalo o smjeni Đukanovića. U slučaju da opozicija prikupi 25 potpisa za sazivanje sjednice, to ne bi značilo i da bi zahtjev bio automatski proslijeđen Ustavnom sudu. Poslovnikom Skupštine je predviđeno da vanredna sjednica mora biti zakazana najmanje 10 dana od dostavljanja zahtjeva, ali da ga prije eventualnog slanja Ustavnom sudu na izjašnjavanje mora podržati najmanje 41 poslanik. To praktično znači da bi, uz 39 opozicionih poslanika, zahtjev morala da podrže i najmanje dva predstavnika vlasti.
Dva poslanika vladajuće koalicije treba da podrže inicijativu“Skupština može odlučiti da predlog za pokretanje postupka za utvrđivanje da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav usvoji ili da ga ne usvoji. Predsjednik Skupštine dostavlja predlog Ustavnom sudu i određuje lice koje će predstavljati Skupštinu u postupku pred Ustavnim sudom. O odluci Ustavnog suda kojom je utvrđeno da predsjednik Crne Gore nije povrijedio Ustav, predsjednik Skupštine obavještava poslanike”, navodi se u Članu 185 Poslovnika Skupštine.
Nakon što su predstavnici Socijaldemokrata (SD) najavili da neće podržati inicijativu Demokratskog fronta (DF) za razrješenje Đukanovića, to praktično znači da bi opozicija morala da traži podršku dva poslanika Bošnjačke stranke ili po jednog predstavnika albanskih partija, Hrvatske građanske inicijative (HGI) ili Liberalne partije (LP). Iz tih partija se do sada nijesu izjašnjavali da li će podržati inicijativu Fronta.
U zahtjevu DF-a se između ostalog navodi da je Đukanović izašao van predsjedničkih ovlašćenja, koja mu određuje Ustav, tako što je uticao na rad Tužilaštva, Ustavnog suda i politiku Vlade. U zahtjevu za razrješenje se, između ostalog, navodi da je Đukanović naređivao hapšenja poslanika Fronta i kontrolisao sudske procese protiv njih, ali i da je ugovarao prodaju luke Bar i pored protivljenja premijera Duška Markovića.
Da bi Ustavni sud odlučivao, navodi iz inicijative morali biti potkrijepljeni materijalnim dokazima, odnosno potpisima Đukanovića.
Iako su čelnici DF-a u srijedu ponovo pozvali kolege da potpišu inicijativu, u ostatku opozicije upozoravaju da se Đukanović teško može smijeniti u parlamentu. U Demokratskoj Crnoj Gori tvrde da će doći da glasaju za smjenu ako postoji podrška bar dva poslanika vlasti.
“Do Demokrata, do ovog momenta, ni u naznakama nije stigla informacija da postoje takva dva poslanika. Naprotiv, do sada su se isključivo javljali oni koji su se utrkivali u tome da potvrde svoju poslušnost šefu režima. Ako se Đukanović i Vlada mogu smijeniti u parlamentu, zato što je vlast izgubila većinu, onda smo stvar doveli do kraja i u tom slučaju cilj je ostvaren. Međutim, svjesni smo da to nije baš tako, zato građane pozivamo na demokratski vaninstitucionalni bunt”, navode u pres službi Demokrata.
Za SDP rasprava o “Koverti” prioritet
Član Predsjedništva Socijaldemokratske partije (SDP) Ivan Vujović smatra da u parlamentarnoj raspravi treba ukazati na umiješanost Đukanovića u aferu “Koverta”. Nakon toga, smatra on, opozicija treba da se izjasni o inicijativi DF-a.
“Veoma je važno što će afera “Koverta“ i sve što uz nju ide kao slika urušenosti političkog sistema biti predmet rasprave na vanrednoj sjednici Skupštine 21. februara. Zato smo inicirali tu raspravu, a posebno je važno što će tih dana u Crnoj Gori boraviti evropski komesar Johanes Han, koji je imao presudnu ulogu u rješavanju političke krize 2015. koja je vodila formiranju prelazne vlade. Zato su za SDP prioritet dešavanja koja ćemo imati tokom sljedeće nedjelje, a o inicijativi Fronta ćemo zauzeti stav nakon toga na partijskim organima”, kazao je on.
Predsjedništvo Demosa juče je ocijenilo da u ovom trenutku treba ići na širinu dijelovanja svih demokratskih subjekata, ako je neophodno i u različitim formama.
Bošković: Nema Vlade bez izbora
Ministar odbrane Predrag Bošković kazao je da bi DF trebalo da se okrene sebi i svojim slabostima, a ne da pokušava da dođe na vlast bez volje naroda.
“Iz godine u godinu se ponavljaju zahtjevi opozicije da se mimo izbora napravi neka tehnička, nova vlada. Imali su priliku 2016. godine kada je stvorena Vlada izbornog povjerenja. Ni tada, ni danas mislim da to ništa promijenilo ne bi. DPS je najjača partija, i istraživanja pokazuju da se i sada održe izbori bila apsolutno najjača i formirala vlast u Crnoj Gori”, kazao je Bošković novinarima u Briselu, komentarišući zahtjev DF-a za formiranje prelazne vlade.
“Savjetujem im da se okrenu sebi i svojim slabostima, da izađu na megdan u oktobru 2020. godine i pokažu da ipak se odnose prema demokratskim procesima na pravi način a ne tražeći bilo kakve prelazne tehničke vlade i da dođu na vlast bez volje naroda”, kazao je on. Mš. R.
Bonus video:
