NATO ostaje dosljedan politici otvorenih vrata potencijalnim članicama, ali Francuska može staviti veto na poziv Crnoj Gori u alijansu, saopšteno je “Vijestima” iz cenrale NATO-a.
Neimenovani zvaničnik NATO kazao je “Vijestima” da Crna Gora treba da nastavi sa ispunjavanjem obaveza za pozivnicu u NATO.
“Podsjetiću da su se na samitu u Velsu prošle godine lideri država članica NATO složili oko politike otvorenih vrata. Taj stav i dalje važi”, kazao je sagovornik “Vijesti”, podsjećajući da alijansa sve odluke donosi konsenzusom.
“To znači da oko pitanja kao što je proširenje moraju da se slože svih 28 članica” kazao je izvor.
Predsjednik Francuske Fransoa Oland nakon sastanka sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom izjavio je da Francuska smatra da alijansa ne treba da se dalje širi u ovom trenutku, što Stoltenberg nije komentarisao.
“Potvrđujemo našu posvećenost evroatlantskim integracijama partnerima koji žele da se pridruže NATO, naravno na osnovu zasluga. Odluke o proširenju su na alijansi”, kazao je izvor “Vijesti” iz centrale NATO-a. On je pohvalio ”značajan napredak” Crne Gore u reformama, podsjećajući da je alijansa odlučila da otvori intenzivne i fokusirane razgovore sa Podgoricom.
“Šefovi diplomatija članica NATO će procijeniti napredak Crne Gore najkasnije do kraja godine, kako bi odlučili hoće li poslati pozivnicu za članstvo”, kazao je sagovornik “Vijesti”.
Francuska ambasada u Podgorici “Vijestima” nije odgovorila da li Olandova izjava znači da bi Francuska mogla staviti veto na pozivnicu Crnoj Gori.
Oland je počekom decembra primio premijera Mila Đukanovića koji je u izjavi medijima prećutao jednu od ključnih poruka svog domaćina - da je, kako je tada saopšteno iz Jelisejske palate, potrebno da se nastavi sa reformama u oblasti vladavine prava, posebno kada je riječ o borbi protiv organizovanog kriminala.
Đukanovć je tada kazao i da Oland podržava Crnu Goru kao pozitivan primjer na polju EU i NATO integracija.
Većina predstavnika opozicionih partija je ocijenila da je Olandova izjava poražavajuća za Vladu, jer ukazuje da nije uspunila zadatke na kojima je insistirala alijansa. Potpredsjednik Pozitivne Srđan Perić smatra da je, zbog odsustva reformi u bezbjednosnom sektoru, Crna Gora došla u poziciju da više zavisi od globalnih prilika, nego od sopstvenih postignuća. Funkcioner Građanske pokreta Dritan Abazović pojasnio je da, i pored mogućnosti da je Olandova izjava posljedica trendova na geopolitičkoj sceni, zabrinjavajuća je neučinkovitost i nesposobnost Crne Gore da pozivnicu zasluži.
Poslanik DNP-a Vladislav Bojović kazao je da stav francuskog predsjednika nije iznenađenje, jer je samit u Velsu potvdio da NATO-u širenje nije prioritet.
Đukanović: Nije Oland mislio na Crnu Goru >>>
Kentera: Odluka Francuske nije fer ako je samo zbog Rusije
Predsjednik Upravnog odbora Atlantskog saveza Savo Kentera tvrdi da se Olandova izjava nije odnosila na Crnu Goru, već da je francuski predsjednik razmišljao o Ukrajini, Gruziji ili Moldaviji.
“Ja se nadam i želim da vjerujem da je tako. U slučaju da je mislio na sve države koje su aspiranti, uključujući i Crnu Goru, onda to nije dobra poruka”, rekao je Kentera.
On je naglasio da razlog blokiranja članstva može biti samo to da država ne ispunjava postavljene uslove.
“Mogu da prihvatim da nas neka od 28 članica blokira ukoliko ne ispunjavamo uslove, to apsolutno nije sporno, krajnje je legitimno i nešto je što moramo prihvatiti”, ocijenio je Kentera, navodeći da je neprihvatljivo ako je ključni razlog “da se neko ne bi zamjerao Rusiji”. “Ako mi imamo jasno postavljen spoljnopolitički prioritet i ako uporno radimo na ispunjanju potrebnih uslova, onda niko, pa ni Francuska, ne bi smio da odluke donosi na takav način i isključivo iz straha od Rusije i načina na koji će ona reagovati”, objasnio je Kentera.
Šta je to Oland tražio od premijera?
Izvršna direktorka CGO Daliborka Uljarević ocijenila je da su Đukanovićevi spoljnopolitički dometi upitni nakon Olandove izjave o NATO-u. Podsjećajući da se premijer sastao sa Olandom početkom decembra, ona je pozvala Đukanovića da odgovori da li je prikrio neke negativne poruke koje je tada dobio neposredno od Olanda, kako bi stekao poene na unutrašnjoj političkoj sceni.
“Da li je on sam uticao na činjenicu da ovaj sastanak umjesto doprinosa podršci daljeg puta u NATO bude kontraproduktivan? Ukoliko je bilo koji od odgovora pozitivan to ozbiljno dovodi u pitanje Đukanovićevu sposobnost da obavlja svoj posao, jer postaje opterećenje najvažnijim spoljnopolitičkim ciljevima Crne Gore”, kazala je Uljarevićeva.
Ona je podsjetila da je u zvaničnom saopštenju Olandovog kabineta tada naglašena potreba za reformama u oblasti vladavine prava kao uslov za dalju integraciju u NATO.
Bonus video:
