Ministar pravde Duško Marković i predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica pokušavaju da kroz izbor specijalnog tužioca kontrolišu njegov rad jer procjenjuju da to ne mogu preko VDT-a Ivice Stankovića.
Pored desetine aktivnih i arhiviranih predmeta iz nadležnosti specijalne tužiteljke Đurđine Ivanović i njene prethodnice Stojanke Radović koji su javno sporeni, kontrola nad ovim dijelom tužilaštva je važna jer se novim propisom precizira nadležnost nad “visokom korupcijom”. Ona je u predlogu Zakona o specijalnom tužilaštvu opisana kao niz krivičnih djela zloupotreba službenog položaja koje vrše javni funkcioneri, a EK uporno ponavlja da očekuje konkretne rezultate upravo u tom polju.
Odredbe o načinu izbora specijalnog tužioca su drastično mijenjane od nacrta do predloga zakona o kojem će parlament raspravljati na zasjedanju 26. januara. Dio opozicije ima rezervu prema predloženim odredbama, a SDP sprema amandmane, pokušavajući da obezbijedi da vrhovni tužilac može uticati na izbor specijalnog.
Nacrtom zakona o specijalnom tužilaštvu bilo je predviđeno da se šef USKOK-a bira samo među rukovodiocima državnih tužilaca, a da ga imenuje Tužilački savjet, na predlog VDT. Ministarstvo je izradilo taj Nacrt krajem jula prošle godine.
Stanković je 8. oktobra izabran za VDT tropetinskom većinom.
Marković je od Venecijanske komisije zatražio mišljenje o nacrtu zakona 10. oktobra, a njeni eksperti su 27. oktobra posjetili Crnu Goru.
Ne čekajući konačni stav venecijanaca, Vlada je 5. decembra prošle godine usvojila Predlog zakona o specijalnom državnom tužilaštvu čiji je tekst sada u parlamentu. VK je, kako i piše u njenom stavu od 13. decembra 2014, sugerisala da specijalni tužilac mora ostati pod nadležnošću VDT-a.
Međutim, Medenica je, prema informacijama “Vijesti”, nakon izbora Stankovića uspjela da preko ministra pravde utiče na promjenu propisa, koji će njoj i vrhuški DPS-a ići na ruku. Tako se u Predlogu zakona o specijalnom tužilaštvu našla odredba po kojoj specijalnog tužioca bira Tužilački savjet nakon javnog oglasa, dok je nestala odredba iz Nacrta da šefa USKOK-a predlaže VDT.
U uslove je i dodata stavka koja, prema nekim ocjenama u pravosuđu, daje prednost pojedinim kandidatima jer je potrebno da on “ima posebna znanja i sposobnost za rad na predmetima iz nadležnosti Specijalnog državnog tužilaštva”. “Vijesti” su ranije objavile da je Medenica planirala da na to mjesto postavi prijateljicu, sutkinju Apelacionog suda, koja je radila u specijalnom odjeljenjuVišeg suda Milenku Žižić.
Dalje, predlogom zakona je predviđeno da mišljenje o kandidatu za šefa USKOK-a koji dolazi iz redova sudija daje proširena sjednica Vrhovnog suda, na čijem je čelu Medenica, a ne Sudski savjet. Na drugoj strani, u slučaju da se kandiduje tužilac, mišljenje daje Tužilački savjet, odnosno Advokatska komora za kandidata iz redova advokata. Stanković je ranije rekao da se ne može očekivati da odgovara za rad glavnog specijalnog tužioca, a da nema pravo da ga predloži, dok je Marković tvrdio da učestvuje u izboru kao član Tužilačkog savjeta.
Disciplinski - pravnik van tužilaštva i suda
Od radne verzije do Predloga zakona o državnom tužilaštvu su drastično promijenjene i odredbe o disciplinskom tužiocu. Najprije je bila ideja da disciplinskog bira Tužilački savjet iz redova tužioca. Međutim, predlogom zakona je to promijenjeno pa sada piše da ga predlaže predsjednik Vrhovnog suda iz redova sudija. To su poslanici DPS, SDP, DF i Pozitivne na Zakonodavno odmoru ocijenili lošim rješenjem. Venecijanska komisija je predložila da disciplinski tužilac “bude samostalan i nezavisan” i da to ne treba da bude tužilac, već pravnik van tužilaštva.
Bonus video:
