Kada bi vladavina prava zavisila od ekonomije, kako to tvrdi premijer Milo Đukanović, onda bi crnogorski tužioci i sudije mogli voditi istrage i suditi isto ili čak efikasnije i pravičnije od njihovih kolega iz Slovenije ili Hrvatske koje su iza rešetaka poslale nekadašnje premijere Iva Sanadera, Janeza Janšu, dio njihovih ministara, gradonačelnike...
Da vladavina prava u suštini nema direktne veze sa životnim standardom, već za savjesnošću, političkom nepristrasnošću i znanjem tužilaca i sudija najbolje pokazuje izvještaj Evropske komisije za efikasnost pravosuđa (CEPEJ), tijela Savjeta Evrope(SE).
Tako iz njega proističe da je plata osnovnih tužilaca u Crnoj Gori (1.200 eura) 2,5 puta veća od prosječne plate u državi (477), dok u Srbiji, koja je u decembru dobila pohvale od šefova diplomatija članica EU za rezultate u vladavini prava, ona je 2,3 puta veća od prosječene zarade u toj državi. Osnovni tužioci u Hrvatskoj imaju 2 puta veće zaradu od one koju dobije prosječno plaćen Hrvat, u Sloveniji je ta razlika još manja - 1,5 puta.
Slično je i sa sudijama osnovnih sudova koji u Crnoj Gori primaju 1.126 eura, odnosno 2,3 puta veću platu od državnog prosjeka. Sudije osnovnih sudova u Hrvatskoj imaju duplo, a u Sloveniji 1, 6 puta veću platu od one koju u prosjeku dobije Hrvat, odnosno Slovenac. Njihove srpske kolege u osnovnim sudovima, kao i u Crnoj Gori, imaju 2,3 puta veću platu od prosječne u državi.
Zarada vrhovnog državnog tužioca u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori je oko 3, 5 puta veća od prosječne u tim državama, dok je u Sloveniji 2,5 puta viša od prosječne plate u toj članici EU, proizilazi iz Izvještaja CEPEJ-a.
Dalje se može zaključiti da je zarada predsjednika Vrhovnog suda Crne Gore 3,2 puta viša od prosječne zarade, dok predsjednik Vrhovnog suda u Sloveniji ima 2,7 puta više zaradu od prosječno plaćenog Slovenca.
CEPEJ u Izvještaju za 2014. navodi da “sudiji treba dati naknadu koja odgovara njegovom statusu i društvenoj ulozi”.
Đukanović mjesecima govori da nije jednostavno unapređivati vladavinu prava, bez minimalne ponude radnih mjesta i rješenja za egzistencijalne probleme građana. Na osnovu zarada onih koji su direktno odgovorni za vladavinu prava u Crnoj Gori, oni nemaju egzistencijalnih problema i, što se tiče standarda, nesmetano mogu da istražuju i sude.
Vesni Medenici 2,540 eura, Ivanović 1.881
Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica je prošle godine prijavila 1.453 platu, dodatak od 487 eura i još 600 eura je zarađivala kao predsjednica Sudskog savjeta, pokazuju podaci sa sajta Komisije za sprečavanje sukoba interesa.
Predsjednik Apelacionog suda, koji je na tu poziciju došao sa funkcije prvog čovjeka Višeg suda u Podgorici, Mušika Dujović prijavio je 1.362 eura platu i 487 eura dodatak za sudije specijalnog odjeljenja, te još 250 eura iz Komisije za postavljanje sudskih vještaka.
Sudija Apelacionog suda Milenka Žižić prijavila je 1 829 eura platu. Ona je na tu poziciju došla iz specijalnog odjeljenja Višeg suda, gdje je sudila u predmetima ratnih zločina (Deportacije, Morinj).
Njena koleginica, sudija specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici Biljana Uskoković zarađuje 1.723 eura, i jedna je u nizu koje je porodica pokojnog policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, prozivala zbog sumnji na način koji vodi postupak.
Specijalna tužiteljka Đurđina Ivanović,koja rukovodi svim postupcima organizovanog kriminala, korupcije i ratnih zločina, zarađuje 1.881,38 eura.Njena zamjenica Lidija Vukčević, čija je optužnica pala na sudu jer je primijenila propis koji nije važio u trenutku izvršenja zločina, je Komisiji za sukob interesa prijavila 1.800 eura.
Osnovna tužiteljka u Podgorici Ljiljana Klikovac, koja je kao zamjenik višeg tužioca rukovodila istragom ubistva Duška Jovanovića, zarađuje mjesečno 1.278 eura. Ona je lani imala i 900 eura prihoda kao član Disciplinske komisije Tužilačkog savjeta, koji je istrage troje tužilaca okončao bez procesuiranja.
Novi VDT Ivica Stanković još nije prijavio novu platu, a kao sudija Vrhovnog suda je zarađivao 1.799 eura i plus 300 kao predavač u Centru za edukaciju sudija i tužilaca. Njegog zamjenik, koji je bio VD prvog tužioca godinu dana, Veselin Vučković prijavio je 1.558 eura.
Afere “Snimak”, ”Listing”, “Telekom” i još bezbroj sličnih, još su to jer nijesu okončane ni u tužilaštvu, a kamoli pravosnažno.
Prosjek u Evropi za suđenje za organizovani kriminal 189 dana
Prosječno trajanje sudskog postupka za krivične postupke u Evropi je 142 dana, odnosno nešto manje od pet mjeseci. Za teška krivična djela taj prosek je 189 dana ili šest mjeseci, navodi se u izvještaju CEPEJ-a.
Među sudovima koji imaju problema sa vođenjem postupaka to pravosudno tijelo SE navodi i Crnu Goru, gdje se za ubistvo urednika “Dana” sudi treći put za 10 godina, a za likvidaciju policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića četvrti put, devet godina nakon zločina.
Bonus video:
