Crna Gora treba da nastavi i dodatno podstakne reforme u oblasti vladavine prava, kako bi se formalne mjere pretvorile u istinske promjene u oblastima gdje se još nijesu desile, ocijenio je ambasador Evropske unije (EU), Mitja Drobnič.
Drobnič je u intervjuu agenciji MINA kazao da se u reformama u oblasti vladavine prava posebna pažnja mora posvetiti reformi pravosuđa, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, slobodi medija, zaštiti prava manjina, zaštiti ranjivih društvenih grupa, promovisanju rodne ravnopravnosti i prava žena.
On je kazao da je brzina napretka u rukama pojedinačnih zemalja kandidata, kao i ocjena o tome da li se država kreće brzo, sporo ili po predviđenom planu.
"Činjenice pokazuju da je Crna Gora najviše odmakla u procesu integracije EU od svih država zapadnog Balkana", rekao je Drobnič.
On je kazao da poglavlja 23 i 24, koja se tiču vladavine prava, predstavljaju srž procesa proširenja i da zbog toga ona nijesu samo u centru pažnje crnogorske javnosti, već i u EU.
Drobnič je rekao da istovremeno, pored nastavka sa reformama u toj zahtjevnoj oblasti, Crna Gora mora da bude spremna da se pozabavi pitanjima iz drugih složenih poglavlja.
"Poglavlje 27, koje se tiče zaštite životne sredine, predstavlja izazov ali istovremeno to je i poglavlje koje je dosta zahvalno, koje Crnoj Gori, uslovno rečeno, donosi neki vid nagrade za učinjene napore jer govorimo o zaštiti njenih prirodnih ljepota, kvalitetu vode, i drugim pitanjima od značaja za dobrobit građana", istakao je Drobnič.
On je kazao da se upravljanje otpadom može iskoristiti kao šansa za privrednu djelatnost i dodao da poglavlje 27 iziskuje značajna finansijska sredstva.
"Druge oblasti poput poglavlja 11 o poljoprivredi i ruralnom razvoju ili poglavlje 22 koje se tiče regionalne politike, takođe će biti zahtjevne i bilo bi korisno da se Crna Gora počne pripremati na vrijeme kako bi mogla da na najbolji mogući način iskoristi sredstva iz evropskih fondova po prijemu u Uniju", rekao je Drobnič.
On je kazao da bi, paralelno sa napretkom u pregovorima, Crna Gora trebalo da nastavi sa reformom javne uprave i aktivnostima na polju ekonomskog upravljanja, koje predstavlja novi prioritet pored dosadašnjih koji su vladavina prava i već pomenuta reforma javne uprave.
Akcenat da bude na kvalitetu reformi
Drobnič je objasnio da je cilj ekonomskog upravljanja da se promoviše konkurentnost crnogorske ekonomije i uvedu mjere koje će stimulisati ekonomski rast i stvaranje novih radnih mjesta.
Drobnič je naveo da ispunjavanje uslova za članstvo u EU iziskuje velike napore i duboke promjene i da je u interesu svake države kandidata i njenih građana da se što spremnija pridruži Uniji.
Prema njegovim riječima, akcenat treba jasno da se postavi na kvalitet reformi vezanih za proces EU integracije.
Drobnič je ocijenio da zemlje kandidati ne samo da treba da ispunjavanju svoje obaveze koje proističu iz punopravnog članstva od prvog dana pristupanja, već treba i da budu sposobne da iskoriste mnogobrojne prednosti i šanse od samog početka.
On je ocijenio da što brže Crna Gora bude sprovodila reforme, to će njena ekonomija biti konkurentnija, više radnih mjesta će biti dostupno i bolji će biti standard građana.
"Drugim riječima, što prije zemlja pristupi EU, to će prije imati i mogućnost da koristi različite prednosti članstva, od pristupa unutrašnjem tržištu Unije do pristupa značajnim finansijskim sredstvima kroz fondove", rekao je Drobnič.
Proces integracije predstavlja promjenu stavova i percepcija
On je, govoreći o razlici između procesa integracije i pregovora, rekao da je integracija proces koji treba da dovede do ispunjavanja uslova za punopravno članstvo.
Drobnič je objasnio da se taj proces sastoji od prenosa evropske pravne tekovine u nacionalni pravni okvir Crne Gore, sprovođenja novih normi i njihove djelotvorne primjene u praksi.
"Kada govorimo o procesu integracije, govorimo o transformaciji društva, o promjeni stavova i percepcije. Radi se o procesu koji treba da dovede do toga da zemlja bude spremna da se pridruži i da od prvog dana može da koristi prednosti članstva u EU, ali i da ispunjava svoje obaveze", kazao je Drobnič.
On je objasnio da se kroz pregovore definišu pojedini uslovi za ulazak Crne Gore u EU i da je to više pravni, ponekad i više tehnički proces.
"Uspostavljanjem mjerila za zatvaranje poglavlja u određenim oblastima prati se prenos evropske pravne tekovine i njena primjena u praksi. Pregovori se mogu završiti jednu ili par godina prije samog pristupanja, tako da oni predstavljaju sastavni dio procesa integracije koji je značajno širi", objasnio je Drobnič.
On je kazao da otvaranje pregovaračkih poglavlja, naročito onih bez mjerila za otvaranje, pokazuje dio rezultata postignutih u procesu integracije.
"Drugi dio se ogleda u sprovođenju i djelotvornoj primjeni zakona i drugih propisa u praksi. Zaključci Savjeta od 16. decembra jasno ističu značaj efikasne primjene usvojenih zakona i drugih mjera", kazao je Drobnič.
Četiri zakona samo djelimično primijenjena
Na pitanje kako ocjenjuje 2014. godinu u vezi sa evropskim integracijama Crne Gore, Drobnič je rekao da se, pošto evropske institucije ne postavljaju ciljeve za pojedinačnu godinu, već to može uraditi samo država kandidat, vrijednosna ocjena ostvarenog, odnosno da li je godina bila dobra ili loša, može zasnovati isključivo na osnovu najznačajnijih događaja i procesa.
On je ukazao da je 2014. godine nastavljeno sa realizacijom Akcionih planova za poglavlja 23 i 24, koja su otvorena krajem 2013. godine.
Drobnič je podsjetio da je skupštinska radna grupa koja se bavila izradom predloga zakona čiji je cilj bila izgradnja povjerenja u izborni proces, prestala sa radom u decembru 2013. godine, ali i da su aktivnosti nastavljene u okviru Kolegijuma Predsjednika Skupštine.
"Te aktivnosti su dovele do donošenja četiri zakona čiji je cilj poboljšanje pravnog okvira kojim se reguliše sprovođenje izbora i finansiranje političkih partija. Ti zakoni su samo djelimično primijenjeni na lokalnim izborima u maju i decembru protekle godine", rekao je Drobnič.
On je ukazao da je, nakon što je Ustavni sud poništio više odredbi izmijenjenog Zakona o finansiranju političkih partija, novi Zakon donesen u decembru 2014.
Drobnič je podsjetio da je poslije majskih lokalnih izbora, došao dug proces formiranja lokalnih vlasti, što je uticalo i na aktivnosti Vlade i parlamenta kada je u pitanju donošenje zakona bitnih za proces EU integracije.
"Evropska komisija je u oktobru, prilikom objavljivanja Izvještaja o napretku, podsjetila da postoji potreba da se obezbijedi ukupna ravnoteža u napretku koji se ostvaruje u pregovorima u svim poglavljima", rekao je Drobnič.
Vlada i Skupština razumjele upozorenja
On je kazao da su izborom Vrhovnog državnog tužioca i usvajanjem četiri antikoruptivna zakona i Etičkog kodeksa za poslanike, Vlada i Skupština poslale jasan signal da su razumjele upozorenja.
"Važno je zadržati pozitivnu dinamiku. 2015. treba da bude godina rezultata u oblasti vladavine prava", istakao je Drobnič.
On je objasnio da šire posmatrano, tokom procesa integracije, Crna Gora postepeno usaglašava svoje zakone sa evropskim normama i sprovodi reforme u različitim oblastima. "To će se nastaviti i nakon završetka tehničkog aspekta pregovora, sve do punopravnog ulaska u EU", rekao je Drobnič.
Upitan kako ocjenjuje odnos između EU i Crne Gore van uskog pregovaračkog procesa, Drobnič je odgovorio da se proces pridruživanja tiče skoro svih aspekata privrede i društva.
Drobnič je rekao da sa rezultatima ostvarenim u procesu EU integracije, Crna Gora predstavlja pozitivan primjer drugim državama i pomaže u promovisanju politike proširenja EU u regionu.
"To je za EU veoma značajno. Ovom prilikom želim da ponovo naglasim zadovoljstvo što je crnogorska Vlada donijela odluku da se pridruži mjerama koje je EU uvela u vezi sa krizom u Ukrajini. Taj korak predstavlja dokaz visokog nivoa partnerstva", poručio je Drobnič.
Bonus video:
