Predlog zakona o sprečavanju korupcije daje mogućnost za napredak u borbi protiv te pojave, ako se pojavi politička volja i dođe do potrebne koordinacije u radu ključnih antikorupcijskih organa na čelu sa nadležnom Agencijom, ocijenjeno je iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Pravnik u CGO, Boris Marić, podsjetio je da je Predlog zakona o sprečavanju korupcije trebalo da bude usvojen u martu, a zakon je, kako je naveo, trebalo da bude usvojen do kraja juna.
"U tom slučaju bi dalo mogućnost da se do decembra naredne godine stvore potrebni kadrovski prostorni i budžetski preduslovi za otpočinjanje rada Agencije za spriječavanje korupcije", naveo je Marić u izjavi za agenciju MINA.
On je kazao da se, zbog ovog i brojnih drugih kašnjenja u realizaciji Akcionog plana za Poglavlje 23, ušlo u reviziju ovog Plana sa ciljem, kako smatra, prolongiranja rokova i dodatne konkretizacije pojedinih mjera i koraka za njihovu realizaciju.
"Ono što se može primjetiti je činjenica da je kašnjenje sa realizacijom mjera, velikim dijelom uslovljeno nedostatkom političke volje da se suštinski uđe u institucionalnu izgradnju efikasnog i efektivnog sistema za borbu protiv korupcije na svim nivoima, sa posebnim fokusom na korupciju u sferi vršilaca najviših javnih i državnih funkcija", rekao je Marić.
Prema njegovim riječima, moguće je konstatovati da su prolongiranja rokova za realizaciju mjera iz Akcionog plana za Poglavlje 23 ustvari, kako je kazao, dobre vijesti za mnoge na visokim državnim funkcijama.
"U svijetlu naprijed navedenog su i nedostaci u Prijedlogu zakona o spriječavanju korupcije koji bi trebalo da kroz rad Agencije za spriječavanje korupcije obezbjedi poslove sprječavanja sukoba javnog i privatnog interesa, ograničenja u vršenju javnih funkcija, provjere izvještaja o prihodima i imovini javnog funkcionera, postupanja po prijavama zviždača i zaštite zviždača, poslove kontrole lobiranja, kao i finansiranja političkih subjekata i njihovih izbornih kampanja", naveo je Marić.
Predviđeno je i da ta institucija, kako je objasnio, bude samostalno i nezavisno tijelo u svom radu, "što otvara pitanje podjele vlasti i karaktera same Agencije".
"Teško je sada procjeniti na koji način će se ova Agencija pozicionirati i nametnuti drugim povezanim antikorupcijskim državnim organima", kazao je Marić.
On je ocijenio da kašnjenje sa usvajanjem Prijedloga ne ohrabruje, upozoravajući da više brinu činjenice da prijedlog zakona ne prepoznaje potrebu prijavljivanja imovine djece državnog funkcionera koja ne žive u porodičnoj zajednici.
"To je ozbiljan propust u odnosu na realnost i potrebe crnogorskog društva", smatra Marić.
On je ukazao da je administrativna istraga ostala neizvedena i nedorečena, pojašnjavajući da se u članu 35 moralo mnogo decidnije izvesti pravo Agencije da pribavi sve potrebne podatke i obavještenja, kao i neophodnu dokumentaciju.
"Ostavljanje mogućnosti da prije svega državni organ od koga Agencija traži podatke i obavještenja može značajno da opstruira istražne radnje, može se cijeniti kao namjera predlagača da ostavi normativni prostor za mogućnost opstrukcije eventualnih “nepoželjnih” procesa kroz mogući politički uticaj na predmetni subjekt. Član 35 ima otvoren osnov za politički uticaj i to nije dobro", smatra Marić.
On je rekao da je u članu 42, koji uređuje pravno dejstvo odluke, previše narativa.
“Ovaj član prepoznaje potrebu obavještavanja organa vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju i organa nadležanog za izbor, imenovanje, odnosno postavljenje javnog funkcionera, radi pokretanja postupka razrješenja, suspenzije ili izricanja disciplinske mjere”, precizirao je Marić.
To je ujedno i, kako je dodao, ispunjavanje jedne od preporuka Evropske komisije.
"Ali ovako napisana norma u praksi će izazivati razne vrste 'kreativnih' tumačenja, a posebno će se javiti problem duplog kažnjavanja, a očekujem i problem u samom sprovođenju mehanizma razmjene podataka predviđenog ovom normom između Agencije i nadležnih organa", upozorio je Marić.
Na pitanje očekuje li da će usvajanje tog akta dati rezultate u borbi protiv korupcije, Marić je kazao da se određeni rezultati mogu očekivati tek sa uspostavljanjem Agencije za spriječavanje korupcije.
"Očekujem da će praksa vrlo brzo nametnuti razmišljanje o izmjenama i dopunama ovog zakona, jer će tek ona otvoriti pravi nivo problema u primjeni i sprovođenju", kazao je Marić.
On smatra da se Agencija trebala zvati za borbu protiv korupcije, a ne za spriječavanje.
"Do sada smo imali antikorupcijsku inicijativu u državi u kojoj je korupcija sistemska pojava, tako da se čini optimalnim da je potrebno uspostaviti sistem borbe da bi se prvo izborili, pa tek onda mogli da spriječavamo", objasnio je Marić.
Bonus video:
