Demokratskom frontu (DF) potrebna je koordinacija koja bi ga činila funkcionalnijom organizacijom, približila unutrašnje političke stavove i razvila osjećaj odgovornosti i respekta prema kolektivnom, izjavio je lider DF-a Miodrag Lekić. On tvrdi da je otvaranjem pitanja reformi Front pokazao zrelost i da takvi postupci imaju za cilj rast povjerenja birača.
“Svako rješenje treba da se donese na demokratski način, uz ozbiljne i javno odgovorne stavove. Tu se ne radi o centralizaciji, već kordinaciji koja bi DF činila funkcionalnijom organizacijom. Koja bi omogućila dalje širenje Fronta novim demokratskim snagama, približila unutrašnje političke stavove i od svih grupa i pojedinaca razvila potreban osjećaj odgovornosti i respekta prema kolektivnom radu. Sa ciljem da povećamo javni kredibilitet i postignemo još bolje rezultate. DF je slobodna i demokratska asocijacija i u Front se na bazi opozicionih kriterijuma slobodno ulazi i slobodno izlazi. To važi za sve pojedince, komponente. To važi, razumije se, i za mene”, kazao je Lekić u razgovoru za “Vijesti”.
Kako komenatrišete protivljenje dijela funkcionera Nove centralizaciji Fronta, iako ste Vi i Goran Danilović govorili o reformi u smislu više efikasnosti?
Front je kao široka politička koalicija i, u izvjesnom smislu, politički eksperiment za dvije godine potvrdio smisao svog postojanja. Tu ne mislim samo na činjenicu da je udio Fronta u biračkom tijelu preko 30 odsto. Vraćajući se Vašem pitanju, ukazujem da me više zanima krajnji ishod našeg ustrojstva, nego što bih komentarisao pojedinačne pristupe.
Dritan Abazović je nedavno izjavio da se radi na formiranju građanskog pokreta, kao nove političke organizacije. Šta mislite o tome?
Razumio sam da se radi o traganju za modelom nekog širokog građanskog pokreta. Iako se nalazi u početnoj fazi, smatram da je ideja zanimljiva i potencijalno progresivna. Želio bih da ohrabrim sve nove snage da se uključe u javni život i tako obogate političku scenu. Da svi zajedno, u demokratski dogovorenom modelu i širokom savezu, pokušamo da transformišemo crnogorsko društvo.
Nedavno ste kazali da od EU očekujete reakcije zbog "Đukanovitevog nipodaštavanja" njenih zahtjeva kada je u pitanju borba protiv korupcije, posebno kroz aferu “Snimak". Kakvu reakciju očekujete?
Vidite, EU je ugovorom o asocijaciji i stabilizaciji uložila puno kroz materijalna sredstva i svoj kredibilitet. Ne očekujem da će Brisel odustati od saopštenih zahtjeva, koja nisu hir, već pravila u evropskoj zajednici kojoj težimo. Drugim rječima, ne vidim razlog da EU ustukne pred otvoreno izazvačkim ponašanjem premijera, i to u stilu lokanog feudalca, kada suprotno očekivanjima Brisela o pravno političkom raspletu afere "Snimak” javno kaže da je to za njega završeno pitanje. Pratićemo razvoj događaja, sa pravom na našu reakciju. Ona može biti samo dosljedno opoziciona, ako treba i radikalo opoziciona. Sve u uslovima ustavne legalnosti.
Kako komentarišete ocjene da će 2015. biti politički osjetljiva s obzirom na činjenicu da je EU već podsjetila da može zamrznuti pregovore u poglavljima 23 i 24, dok do kraja sljedeće godine šefovi diplomatija NATO-a treba da odluče da li će pozvati Crnu Goru?
Ne znam da li će vlast i dalje da simulira reforme i tehničko-normativnim prividima zadržati status kvo. Nemam utisak da je spremna za prave reforme i transformaciju društva na postulatima pravne države. Cak je primjetan manje više otvoren pritisak punktova vlasti na delegaciju EU u Crnoj Gori. Valjda, ohrabrena rezultatom disciplinovanja predsjednika skupštine, vlast ide dalje, pa bi da provincijskim manirom prijeti i kažnjava sve koji objektivno nastupaju. Čak i ovdašnje međunarodne partnere. Naravno da smo svi na ispitu, pa i međunarodni faktori.
Zbog čega se niste sastali sa američkim senatorom Krisom Marfijem i delegacijom iz Kongresa SAD kada su to učinili lideri SNP-a i Pozitivne?
Radi se razlozima protokolarnog karakatera. Uočavajući da već održani kraći zajednički susreti sa predstavnicima opozicije nisu sasvim adekvatni, smatram da susret sa predsjednikom političke grupacije koja čini četvrtinu poslanika u parlamentu zaslužuje odvojeni razgovor. Govorim o razgovoru sa mnom ili sa delegacijom DF-a. Veoma uvažavam visoke goste iz SAD, ali moram držati i do poštovanja DF-a kao daleko najačeg opozicionog subjekta, pa i do sebe lično.
Šta ste uradili povodom toga?
Javio sam ambasadorki SAD da, ako ne uspijeva da obezbijedi adekvatan tretman za DF, ako se organizuju susreti sa predstavnicima institucija koji su nerijetko pod sjenicama korupcije i kriminala, da bi se u kontrolisanim medijima pumpala propaganda o američkoj pomoći takvim institucijama, u takvim uslovima nisam u mogućnosti da se sastajem sa gostima bilo od kuda oni dolazili. To je jedini razlog otkazivanja susreta sa kongresmenima. Sa poslanicima njemačkog parlamenta redovno se sastajem u odvojenim razgovorima.
Bečić je dosljedan opozicionar
Dio provladinih medija navodi da je Demokratski front involviran u proces izbora predsjednika SNP-a i da podržavate Aleksu Bečića. Da li je to tačno?
Meni nije poznata involviranost DF-a u proces Izbora predsjednika SNP-a, niti u bilo koja druga interna pitanja te stranke ili bilo koje druge. 0 Bečiću mogu istaći da sam sa njim tokom izbora u Podgorici imao vrlo korektnu i kolegijalnu saradnju, cijeneći njegov efikasan i dosljedno opozicioni angažman.
Autoput vodi ka dužničkom ropstvu
Da ste vlast da li bi u ovom trenutku donijeli odluku o zaduživanju od nekoliko stotina miliona eura radi izgradnje autoputa?
Kao i u slučajevima drugih investicija, vlada i ovu važnu temu tretira krajnje netransparentno. Osnovno pitanje je kolika je isplativost tog puta i da li vlada ima finansijske kapacitete za tako skupu investiciju, imajući u vidu već postojeći dug zemlje od preko dvije milijarde eura bez spornih državnih garancija. Stepen zaduženosti zemlje se skoro izjednačava sa bruto domaćim proizvodom, što Crnu Goru uvodi u zonu dužničkog ropstva. Dok se sve ovo ne razjasni, krajnje je voluntaristički ulaziti u investiciju, bez uključivanja domaće javnosti i konsultovanja kompetentnih međunarodnih organizacija.
Vlast podstiče podjele, iako to državu vodi ka anarhiji
Kako komenarišete to što lider PzP-a Nebojša Medojević i neki niži funkcioneri Nove potenciraju priču o opasnosti od Velike Albanije?
Umjesto komentara o izjavama drugih, radije bih saopštio svoje mišljenje. Ne potcjenjujući nijedan incident kao simptom poremećenog stanja, nisam pristalica targetiranja jedne etničke grupe kao ekskluzivne opasnosti, jer su sve generalizacije često neprihvatljive. Ovi incidenti su suštinski gledano djelo vlasti. Oni se i dešavaju u sredinama gdje je DPS dugo vršio vlast.
Po vama je vlast odogovorna za podijele i povremene incidente, poput posljednjeg?
Vlast podstiče podjele. Ne interesuje je građenje vrijednosti, već sklapanje koalicija. Na podjelama vidi šansu i zato se, kao primarna, podstiče svijest “da je neprijatelj moga neprijatelja moj prijatelj”. U uslovima nepostojanja kompetentne vlasti, institucionalne demokratije i vrijednosnog sistema Crna Gora se klati od diktature ka anarhiji, sa svim daljim nepredvidljivm poslijedicama.
DPS: Lekić priznao da je DF na izdisaju >>>
Bonus video:
