Crna Gora treba da razmotri uvođenje krivičnog djela za bogatstvo čije se porijeklo ne može objasniti. To je jedna od preporuka Evropske komisije (EK) u novom Izvještaju o napretku Crne Gore: “U skladu sa članom 20 Konvencije Ujedinjenih nacija protiv korupcije, Crna Gora treba da razmotri kriminalizovanje bogatstva čije se porijeklo ne može objasniti”.
Komisija je ocijenila da je Crna Gora napravila “određen napredak” u poglavlju 24 - Pravda sloboda i bezbjednost, dok je u poglavlju 23 - Temeljna prava i pravosuđe taj progres “neujednačen”, pri čemu se “ograničen” napredak u borbi protiv korupcije izdvaja kao najveći problem Crne Gore:
"Potrebni su pojačani napori u istraživanju, procesuiranju i osuđivanju u slučajevima korupcije, uključujući i korupciju na visokom nivou i sistemsku zloupotrebu službenog položaja u svrhu sticanja materijalne koristi. Saradnja između tužilaštva i policije u istražnom procesu treba da bude unaprijeđena. Efekti antikoruptivnih mjera su dosad bili ograničeni. Korupcija i dalje prevladava u mnogim oblastima i predstavlja ozbiljan problem”, navodi se u Izvještaju, koji će danas biti prezentovan u Briselu.
U dokumentu u koji su “Vijesti” imale uvid, piše da kapaciteti postojećih institucija koje se bore protiv korupcije moraju biti unaprijeđeni i imati proaktivniji pristup, dok se čeka da bude formirana nova agencija za borbu protiv korupcije.
U dokumentu koji su uradili eksperti EK na osnovu brojnih izvještaja, od ambasada članica EU u Podgorici, Vlade Crne Gore i njenih institucija, preko domaćih i stranih organizacija civilnog društva, navodi se da Crna Gora mora napraviti ozbiljan napor u odgovoru na politizaciju javne uprave i da zaposlenima mora obezbijediti napredovanje na osnovu zasluga i znanja.
Napredak u nauci, intelektualnoj svojini, zaštiti potrošača...
Komisija konstatuje da je Crna Gora ostvarila napredak u poglavljima o intelektualnoj svojini, nauci, obrazovanju i kulturi, zaštiti potrošača i zdravlja, spoljnoj bezbjednosnoj i odbrambenoj politici.
U Briselu su ukazali i da se Vlada usaglašavala sa odlukama Evropskog savjeta, uključujući i sankcije Rusiji zbog ukrajinske krize. U izvještaju se navodi da je od prošlog oktobra zabilježen ograničen napredak u procesuiranju slučajeva korupcije na visokom nivou, iako su izrečene nepravosnažne presude u slučaju “Zavala” i aferi “Snimak” u Pljevljima.
Institucije posebno slijepe za visoku korupciju
“Organi za sprovođenje zakona nemaju proaktivan stav u slučajevima optužbi za korupciju, posebno onim koji se odnose na visoke zvaničnike. Veliki broj istraga slučajeva korupcije nikad ne rezultira optužnicama. Tužilaštvo o korupciji većinom obavještavaju građani, NVO i privatne kompanije, jako mali broj stiže iz policije, dok nijednu nijesu imali nadzorni organi”, navodi se u izvještaju.
U Briselu smatraju da su za dalji napredak Crne Gore potrebni mjerljivi rezultati u istragama, procesuiranju i presudama slučajeva korupcije, uključujući ona na visokom nivou. U Komisiji su upozorili da se kasni sa usvajanjem zakona o sprečavanju korupcije, koji bi Agenciji za antikorupciju dao jasna ovlašćenja i obezbijedio nezavisnost.
Formalistički pristup za ratne zločine
U EK konstatuju da je postignut izvjesni napredak u reformi pravosuđa, ali da nedostaju ključne reforme koje se odnose na izbor, napredovanje i disciplinske mjere protiv sudija.
Ističući da je u odnosu na prošlu godinu smanjena dužina sudskih procesa, navodi se da je i pored povećanog broja okončanih procesa primjetno povećan broj novih. Zbog toga, kako se navodi, treba dodatno raditi na efikasnosti sudova.
“Postoji ozbiljna zabrinutost da želja za okončavanjem prekršajnih postupaka nije sprovedena u sudovima. Crna Gora mora jače da istupi u borbi protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da efikasno istražuje, procesuira da i kažnjava ratne zločine u skladu sa međunarodnim standadrima”, navodi se u izvještaju, upozoravajući da crnogorski sudovi “radije zauzimaju formalistički pristup” u istrazi ratnih zločina, ponavljajući navode iz prošlogodišnjeg Izvještaja da do sada nije bilo optužnica za komandovanje, pomaganje i podržavanje ratnih zločina.
Još posla u borbi protiv pranja novca
EK ocjenjuje da u borbi protiv organizovanog kriminala, koji je uglavnom obuhvaćen poglavljem 24, treba pravno pojasniti ulogu pravosuđa i policije u istragama i da treba unaprijediti koordinaciju između institucija, posebno policije i tužilaštva.
Navodi se da je Crna Gora pokazala mjerljive rezultate u borbi protiv droge, ali da treba više raditi na sprečavanju trgovine ljudima, pranju novca i sajberkriminalu.
Bez povjerenja u izbore, Ustavni obarao i preporuke GRECO-a
U izvještaju EK se upozorava da su lokalni izbori, održani u maju, pokazali da nije poraslo povjerenje javnosti u izborni sistem, kao i da je tokom izbora bilo pritužbi na neregularnosti, zloupotrebe državnih resursa, kupovinu glasova i probleme sa biračkim spiskovima.
Navodi se da pravni okvir za finansiranje političkih partija mora biti u punom skladu sa evropskim standardima, kao i da se moraju uspostaviti mjerljivi rezultati u implementaciji. “Sve izborne neregularnosti se moraju istražiti, a tamo gdje je neophodno, nadležni organi ih moraju procesuirati. Zbog političke polarizovanosti, formiranje novih vlasti u pojedinim opštinama je nakon izbora bilo teško”, navodi se u izvještaju.
Ističe se da su predložene izmjene zakona o finansiranju političkih partija trebalo da ograniče zloupotrebe državnih resursa u kampanji, tako što će zabraniti ili ograničiti isplate iz budžeta tokom izbornog procesa, ali da je taj zakon izmijenjen u februaru, iako je najavljeno da će to biti učinjeno prošlog septembra.
Podsjećajući da je Ustavni sud oborio pojedine odredbe Zakona. U izvještaju se upozorava da su neke od tih preporuka unijete na preporuku GRECO i OSCE.
U Komisiji navode i da su na određene odredbe u zakonu stručnjaci imali primjedbe i tokom izrade zakona. Iz Brisela su upozorili i da parlamentarna grupa za uspostavljanje povjerenja u izborni proces nije uspjela da se dogovori o izmjenama izbornih zakona, uključujući i one na koje je ukazivala OSCE u ranijim izbornim procesima.
Krhki oporavak ekonomije, i banke problem
Crnogorsku ekonomiju karakteriše krhki oporavak usljed slabljenja domaće potražnje i visoke eksterne zavisnosti, a rizici za održivi oporavak opstaju, ocijenjeno je u Izvještaju EK.
Navodi se da je turizam nastavio da generiše dobre rezultate, ali da se ne može zanemariti uticaj od poplava u susjednim zemljama i tenzije između Ukrajine i Rusije...
Postignuta je određena makroekonomska stabilnost nakon što se ekonomija oporavila od duple recesije 2012, konstatuje se u izvještaju:
“Ipak, nekoliko izazova ometaju efikasnu raspodjelu resursa; fiskalne neravnoteže traju, a domaća potražnja ostala je prigušena kako banke još ne igraju njihovu posredničnu ulogu u ekonomiji. Uslovi na tržištu rada, kao i diverzifikacija i konkurentnost su još slabi, dok su ključne investicije još u početnoj fazi ili kasne”, navodi EK.
Oporavak ekonomije je postignut zahvaljujući jačoj aktivnosti u građevinskom sektoru, kao i neto izvozu podstaknutom snažnijom spoljnjom potražnjom za električnom energijom i turističkim uslugama, kao i značajnijim smanjenjem uvoza. Lična i javna potrošnja bilježe, međutim, slab rast, od oko jedan procentni poen u realnim uslovima.
Navodi se da je turizam nastavio da generiše dobre rezultate, ali da se ne može zanemariti uticaj od poplava u susjednim zemljama i tenzije između Ukrajine i Rusije... EK ocjenjuje da je “ograničen” napredak postignut je u oblasti poglavlju Javne nabavke.
Đukanović da izbjegava izjave kojima zastrašuje medije
Komisija je upozorila da je sloboda izražavanja ugrožena novim slučajevima nasilja nad novinarima i napadima na imovinu medija. Ističući da su pojedini slučajevi napada uspješno istraženi i procesuirani, u EK navode da je u drugim slučajevima istraga na čekanju i počinioci i naručioci su neidentifikovani. Navodi se i da moraju biti implementirani zaključci Komisije za praćenje slučajeva nasilja nad novinarima.
“Vlada treba da promoviše i pomaže slobodu medija, izbjegavajući bilo kakve izjave koje bi se mogle tumačiti kao zastrašivanje“, navode u EK. Premijer Milo Đukanović je zvaničnik koji najčešće i najoštrije napada nezavisne medije.
Malo je 20 od 500 policajaca
Navodi se da je 500 visokopozicioniranih službenika policije dostavilo imovinske kartone MUP-u krajem novembra, ali da je za sada unutrašnjom kontrolom provjereno samo 20. Kako se navodi, u četiri prijave primijećene su neregularnosti.
“Za sada istraga je pokrenuta u samo jednom slučaju. Kako bi se obezbijedio ravnopravan tretman svim službenicima koji moraju prijaviti imovinu, preporučuje se da se provjerama bavi jedno tijelo”, ističe u EK. Navodi se i da je od prošlog izvještaja Nacionalna komisija za borbu protiv korupcije održala dva sastanka, dok je kritikovana i neaktivnost parlamentarnog Odbora za antikorupciju koji je imao tri kontrolna saslušanja.
Vlada još krije tajne, za Vujanovića pohvale
U izvještaju EK se konstatuje da je parlamentarnom rezolucijom o evropskim integracijama ojačana uloga Skupštine u pregovorima, kao i da je parlament poboljšao kontrolnu ulogu kroz kontrolna saslušanja, čiji zaključci “bi morali biti sprovedeni”.
Navodi se i da je broj pomilovanja predsjednika države(Filip Vujanović) značajno opao u prošloj u odnosu na 2012. godinu, sa 146 na 49, kao i da je Vlada ojačala pregovaračke strukture.
“Napori za jačanjem transparentnosti Vlade dali su ograničene rezultate”, navodi EK. U Briselu su ukazali i da finansijska i administrativna održivost mora biti kriterijum za stvaranje novih opština.
Bonus video:
