Premijer Milo Đukanović kazao je nije jednostavno unapređivati vladavinu prava, bez minimalne ponude radnih mjesta i rješenja za egzistencijalne probleme građana.
Na otvaranju Regionalne konferencije ''Ekonomija osnov povezivanja regiona Zapadnog Balkana'' u Budvi, on je kazao da ima utisak je da euroentuzijazam s kraja prošlog i početka ovog vijeka jenjava i da posljedice evropske i globalne ekonomske krize zamagljuju horizont očekivanog kvalitetnijeg života priključivanjem EU.
“Decidna poruka iz nove EK da u narednih pet godina nema proširenja EU svakako nije stimulativna. Kod nas u Crnoj Gori dodatno, i zbog odlaganja poziva za članstvo u NATO. Stvara se utisak da se nalazimo u začaranom krugu”, rekao je Đukanović.
Prema njegovim riječima, ponekad EU potencirajući pitanje vladavine prava zanemaruje širi kontekst.
“Kao da se ne želi vidjeti da to nije autonoman problem. On je prevashodno posljedica viševjekovnog ekonomskog i demokratskog zaostajanja u razvoju. Dakle, jednako je tačno da bez kvalitetne vladavine prava nedostaje investicija, time i novih radnih mjesta. Kao i to da bez razvoja i makar minimalne ponude rješenja za egzistencijalne probleme, ponude radnih mjesta, nije jednostavno unapređivati vladavinu prava”, rekao je Đukanović. 
On je kazao i da ekonomskog napretka i nove zaposlenosti ne može biti bez rješavanja uskih grla u infrastrukturi regiona.
„To nije samo razvojno, nego u slučaju Balkana i bezbjednosno pitanje. Mnoge predrasude i danas ovdje žive zbog nedovoljnog međusobnog poznavanja“ rekao je on.
Ocijenio je da nijedna od država regiona nije u stanju sama da riješi sve te deficite zbog malih budžeta, zaduženosti...
“U uslovima krize potpuno je zamro model javno-privatnog partnerstva u finansiranju infrastrukture. Evropski fondovi pomoći za rješavanje takvih problema namijenjeni su članicama EU. A naš put do tog statusa je usporen sa obrazloženjem koje potencira vladavinu prava. To je taj začarani krug iz kojeg moramo naći izlaz”, kazao je on i dodao da tu prije preje svega misli da države Balkana traže taj izlaz.
“Želim da bude jasno - ne mislim da izlaz treba tražiti u snižavanju kriterijuma u pogledu vladavine prava, demokratizacije društva, poštovanja ljudskih prava i ispunjavanja drugih političkih standarda. Ali, smatram da već sada treba kreirati izdašniji investicioni okvir za Zapadni Balkan, čiji će cilj biti da infrastrukturno poveže region. I unutar njega, i sa ključnim evropskim koridorima”, rekao je Đukanović.
On je kazao da se region mukotrpno izvlači iz dvostruke recesije. Ekonomski rast je nestabilan, a bilo bi katastrofalno za socio-ekonomsku situaciju, i za stabilnost, da Zapadni Balkan skrene u treću recesiju, poručio je Đukanović.
Đukanović je istakao četiri projekta koja su, kako je rekao, posebno važna za Crnu Goru, a i za region.
- Jadransko-jonski autoput, od Grčke, preko Albanije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije
- Jadransko-jonski gasovod (IAP)
"Projekat TANAP-TAP je od istorijskog značaja, ne samo za naš region, već i za Evropu. IAP bi predstavljao njegov nastavak kroz Albaniju, Crnu Goru, BiH, Hrvatsku, i dalje prema evropskim rutama. Time se za sve nas otvara potpuno nova energetska perspektiva. Crna Gora je usklađena sa energetskom strategijom EU, čiji su prioriteti nesmetano snabdijevanje energijom, razvoj konkuretnog i energetskog tržišta i održivi razvoj energetike. Diverzifikacija energetskih izvora jedna je od pretpostavki za dostizanje ovih ciljeva. Realizacija ovog projekta značajno bi doprinijela konkurentnosti biznisa, posebno u industriji, ali i kvalitetu života svakog domaćinstva", kazao je Đukanović.
- Autoput i željeznička pruga od Luke Bar do Beograda, preko Budimpešte...
"Radi se o projektima koji za Crnu Goru imaju neprocjenjiv značaj, i kada se radi o ravnomjernijem regionalnom razvoju, i povezanosti sa Srbijom, Centralnom Evropom i cijelim evropskim kontinentom. Očekujemo da ćemo vrlo brzo otpočeti i sa prvom dionicom autoputa u dužini od 42 km kroz partnerstvo sa zainteresovanim kineskim kompanijama. Ove dionice svakako mogu učiniti daleko atraktivnijom i Crnu Goru i region u cjelini preko boljeg korišćenja lučkih kapaciteta i veza sa pomorskim transportnim linijama", rekao je premijer.
- Izgradnja energetskog podmorskog kabla u saradnji sa italijanskim partnerom TERNA
Kako je rekao Đukanović, ova interkonekcija će povezati elektroenergetske sisteme EU i Balkana tehnološki najsavremenijom vezom.
"Njegovom izgradnjom pozicionira se ne samo Crna Gora, već region u cjelini, kao važno evropsko energetsko čvorište. To će doprinijeti valorizaciji energetskih potencijala i naše zemlje i regiona, i omogućiti stabilniji pristup evropskom energetskom tržištu."
Đukanović je na konferenciji istakao da, iako Balkan nikada u istoriji nije bio bolje i stabilnije mjesto za život i biznis, pred nama je težak posao, i dug put.
“Region se mukotrpno izvlači iz dvostruke recesije. Ekonomski rast je nestabilan, iako je u prosjeku u 2013. iznosio 2,2 odsto. Socijalna i ukupna situacija je opterećena visokom nezaposlenošću koja se prosječno kreće iznad 20 odsto. Procjene su da će ekonomija u ovoj godini porasti 1,9 odsto, a u sljedećoj 2,6 odsto. Međutim, ne smijemo ispustiti iz vida činjenicu da je od početka ove godine ekonomija regiona suočena sa snažnim deflacionim pritiskom. Dodatno, velike poplave u Srbiji i Bosni i Hercegovini, djelimično i u Hrvatskoj, ostavile su izuzetno negativne posljedice po ekonomiju regiona. Bilo bi katastrofalno za socio-ekonomsku situaciju, i za stabilnost, da ZB skrene u treću recesiju”, kazao je Đukanović.
Kako je dodao, ne bi dobro bilo previdjeti ni sadašnji sociopolitički ambijent u kojem djeluju naše vlade.
“Utisak je da euroentuzijazam s kraja prošlog i početka ovog vijeka jenjava. Posljedice evropske i globalne ekonomske krize zamagljuju horizont očekivanog kvalitetnijeg života priključivanjem evropskoj porodici. Dinamiku integracionih procesa kao da ipak određuje zamor od proširenja, bez obzira na suprotna zvanična uvjeravanja. Decidna poruka iz nove Evropske komisije da u narednih pet godina nema proširenja EU svakako nije stimulativna. Kod nas u Crnoj Gori dodatno, i zbog odlaganja poziva za članstvo u NATO. Stvara se utisak da se nalazimo u začaranom krugu. Ponekad EU potencirajući pitanje vladavine prava zanemaruje širi kontekst. Kao da se ne želi vidjeti da to nije autonoman problem. On je prevashodno posljedica viševjekovnog ekonomskog i demokratskog zaostajanja u razvoju”, kazao je Đukanović.
Kako je dodao, u uslovima krize potpuno je zamro model javno-privatnog partnerstva u finansiranju infrastrukture.
“Evropski fondovi pomoći za rješavanje takvih problema namijenjeni su članicama EU. A naš put do tog statusa je usporen sa obrazloženjem koje potencira vladavinu prava. To je taj začarani krug iz kojeg moramo naći izlaz. Prije svega mi sami, na način da zainteresujemo EU, naše međunarodne partnere, da nam pomognu u tome. Želim da bude jasno – ne mislim da izlaz treba tražiti u snižavanju kriterijuma u pogledu vladavine prava, demokratizacije društva, poštovanja ljudskih prava i ispunjavanja drugih političkih standarda. Ali smatram da već sada treba kreirati izdašniji investicioni okvir za Zapadni Balkan, čiji će cilj biti da infrastrukturno poveže region. I unutar njega, i sa ključnim evropskim koridorima. Veliku ulogu u tome, uz EU, imaju EBRD i EIB”, poručio je premijer.
Predsjednik Vlade je kazao da će region postati konkurentniji i produktivniji, i privlačnije mjesto za investiture, ako naše države, svako u svojoj kući, sprovedu odlučnije i radikalnije strukturne reforme.
“Ne očekujemo mi da neko iz Evrope uradi ono što moramo mi. Region će postati konkurentniji i produktivniji, i privlačnije mjesto za investiture, ako naše države, svako u svojoj kući, sprovedu odlučnije i radikalnije strukturne reforme. Hrabrije se moramo suočiti sa slabostima i definisati djelotvornije socijalne i ekonomske politike. Ne može Brisel umjesto nas otklanjati prepreke biznisu. Sami moramo stvarati ambijent za nova porodična, mala i srednja preduzeća. Međunarodni indikatori upozoravaju, iako je posljednjih godina očigledan napredak, da region Jugoistočne Evrope još uvijek nije mjesto o koje će se grabiti investitori. Pored promjene regulative, nužna je i promjena svijesti, odlučno i osmišljeno napuštanje prakse sporog i bojažljivog donošenja odluka. Nužna je nova kultura ponašanja administracije prema biznisu. Ne može biti napretka sve dok kod naših ljudi preovlađuje osjećaj da je najbolji poslodavac država”, kazao je Đukanović.
Crna Gora, naglašava premijer, ulazi u vrlo intenzivan investicioni ciklus.
“Kuriozitet je da se u našoj zemlji danas realizuju, ili će uskoro početi, najveći investicioni projekti u oblasti turizma i putne infrastrukture u Evropi. Važnost malog i srednjeg biznisa za razvoj, i posebno za zapošljavanje, visoko je na agendi Vladine politike. Posebnu pažnju posvećujemo biznis zonama, u kojima važe posebne pogodnosti za investitore. Za Crnu Goru nema malih investitora. Svakome ko je, prije svega na sjeveru, spreman da investira zdrav kapital u projekte metalne industrije, drvoprerade, proizvodnje hrane, ili u bilo kojoj drugoj oblasti, i da zaposli određeni broj ljudi, Vlada je spremna na svaki način da izađe u susret”, rekao je Đukanović.
Kako je naglasio, Crna Gora ostaje lider u ekonomskim reformama i procesima integracija.
“Stabilno je na putu ka EU i NATO. Te procese vidimo kao okvir za sprovođenje reformi. A reforme kao put u modernizaciju društva i viši kvalitet života. Očekujemo da ćemo do kraja godine otvoriti nova poglavlja u pregovorima za članstvo u EU, među kojima su finansijska i ekonomska. To će dodatno unaprijediti poslovni ambijent za investicije i podstaći bolje finansijske veze sa tržištem EU, kao i primjenu standarda po kojima posluju evropska preduzeća”, kazao je premijer.
Prema njegovim riječima, Crna Gora je zainteresovana za investicije iz Njemačke i radi prenošenja ‘‘know how’’ i dobre prakse poslovanja.
“Ovo je prilika i da zahvalimo Njemačkoj razvojnoj banci KfW, koja je od kraja 2001. do sada uložila 340 miliona eura u projekte komunalne infrastrukture, energetike i bankarstva u Crnoj Gori. Takođe, značajnu pomoć od oko 35 mil. eura, u raznim oblastima, pružio nam je Njemački razvojni fond (GtZ) od 1992. do 2011”, kazao je premijer.
Galerija
Bonus video:
