Zakon o Vladi treba donijeti što prije kako bi taj akt mogao definisati niz društveno-političkih odnosa, obavezujućih za sve koji bi stekli izborni legitimitet da formiraju vlast, ocijenjeno je iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).
Pravnik u CGO-u, Boris Marić, smatra da bi takav koncept doprinio bržoj profesionalizaciji državne uprave, jasno definisao odnose među granama vlasti, kao i odnos Vlade i civilnog sektora.
On je mišljenja da potreba da se u normativnom smislu pravno-politički sistem zaokruži donošenjem Zakona o Vladi i Zakona o Skupštini postoji barem od donošenja Ustava iz 2007. godine.
"Zakon o Vladi je egzistirao u Crnoj Gori kratko početkom devedesetih da bi bio zamjenjen uredbama i poslovnicima što je praksa i danas", naveo je Marić.
Tu se, smatra on, otvara krupno pitanje koliko je zaista legitimno uredbama sa zakonskom snagom uređivati prava i obaveze izvršne vlasti ili zašto Poslovnik Skupštine Crne Gore, koji sadržajem i postupkom donošenja ima zakonsku snagu, ne postane i zakon u formalno-pravnom smislu.
"Nedonošenje ovih Zakona sa akcentom na Zakon o Vladi usporava jasno definisanje, prvo odnosa između samih grana vlasti zakonodavne, izvršne i sudske, a i odnosa izvršne vlasti prema civilnom sektoru i građanima", ocijenio je Marić.
Kako je rekao, nedonošenje zakona o Vladi može se podvesti pod vid opstrukcije, koju sprovodi politička većina, na uspostavljanju potrebne kontrole nad radom izvršne vlasti, kao i afiramacije dodatnog unaprijeđenja transparentnosti rada Vlade.
"Potreba za donošenje Zakona o Vladi postoji godinama i nesporno je da bi taj zakon morao definisati cio niz društveno-političkih odnosa obavezujućih za sve koji bi stekli izborni legitimitet da formiraju vlast", rekao je Marić.
On je kazao da bi, u definisanju odnosa između zakonodavne i izvršne vlasti može apostrofirati da se kod ostvarivanja kontrolne funkcije Skupštine Crne Gore to učini kroz institut odgovora na poslanička pitanja.
"Treba definisati zakonsku obaveza prisustva resornog ministra u Skupštini, da se kod premijerskog sata pitanja postavljaju direktno i bez predhodnog slanja pitanja radi pripreme premijera, a da poslanik ima završnu repliku, da se podaci koje traži poslanik, a koji se nalaze kog državnih organa, poslaniku moraju dostaviti u zakonom propisanom roku i slično", predložio je Marić.
Kako je rekao, jasno je da se zakon o Vladi treba donijeti što prije.
"Sve ovo i još mnogo toga mora biti definisano normom zakona. Zakon o Vladi bi jednim dijelom mogao dodatno definisati i odnos Vlade i lokalnih smouprava između ostalog", zaključio je Marić.
Bonus video:
