Crnogorska Skupština kao zakonodavno tijelo mora biti aktivnija u kontektsu primjene Ustava, a posebno u vezi sa pitanjima borbe protiv diskriminacije, smatraju u Institutu za pravne studije ocjenjujući da je neprihvatljiva nezainteresovanosti parlamenta za pitanja preispitivanja ustavnosti akata.
Institut za pravne studije predstavio je danas uporednu analizu sa praksom Evropskog suda za ljudska prava i Suda pravde Evropske unije - Zaštita od diskriminacije u praksi Ustavnog suda Crne Gore.
Izvršni direktor Instituta Ilija Vukčević predstavio je zaključke i preporuke studije, u kojoj je analizirana praksa Ustavnog suda 2011-2012 u vezi sa ustavnim žalbama i inicijativama za preispitivanje saglasnosti zakona ili drugih propisa i opštih akata sa Ustavom.
Studija sadrži skup preporuka, od kojih se prvi odnosi na unapređenje jurisprudencije Ustavnog suda u vezi sa povredom načela nediskriminacije/jednakosti, a drugi i treći skup preporuka odnose se na unapređenje normativnog okvira i prakse Ustavnog suda na opštem nivou.
“Smatramo praksu nezainteresovanosti Skupštine za pitanja preispitivanja ustavnosti neprihvatljivom. Kao zakonodavno tijelo ona mora da zauzme daleko aktivniju ulogu u generalnom kontekstu primjene Ustava, a posebno u vezi sa pitanjima borbe protuv diskriminacije”, kaže se u studiji.
Navodi se da se čini neophodnim uvođenje obaveze, a ne samo mogućnosti, da Skupština daje mišljenje na upit Ustavnog suda o ustavnosti akata čiji je ona donosilac.
“Nula puta je, u analiziranom periosu, odgovoreno na zatraženo mišljenje Ustavnog suda i smatramo da je to neprihvatljivo, i da tu mora dosta da se poradi. Interesantno je da često kada Ustavni sud zatraži mišljenje od Skupštine, to zatraži i od Vlade, i u dvije trećine slučajeva dobija mišljenje od nje”, rekao je Vukčević.
Prema njegovim riječima, i Zaštitnik ljudskih prava mora više učestvovati u okviru ustavno-pravne zaštite u kontekstu kršenja načela nediskriminacije/jednakosti, kroz češće podnošenje ustavnih žalbi, kao i inicijativa za preispitivanje saglasnosti zakona ili drugih propisa i opštih akata sa Ustavom.
“Analiza je pokazala da nijednu ustavnu žalbu u analizirane dvije godine nije podnio Ombudsman. Samo su tri predloga za preispitivanje opštih akata podnešena, a dva su sadržala nediskriminaciju odnosno povredu načela jednakosti”, kazao je Vukčević.
U studiji je ukazano da nije eksplicitno navedeno, ali da predsjednik države ima mogućnost da pokrene postupak za preispitivanje saglasnosti zakona ili drugih propisa i opštih akata sa Ustavom, ali da razmatranjem predmeta obuhvaćenih studijom nije bilo moguće naići na onaj čiji je inivijator bio predsjednik.
“Ovakvo odsustvo predsjednika Crne Gore iz razmatranja nekih od najvažnijih pravnih pitanja, odnosno društvenih vriednosti unutar države, cijenimo neprihvatljivim i smatramo neophodnim njegovo aktivno uključivanje u process ustavno-sudske zaštite od diskriminacije”, kazao je Vukčević.
U studiji se navodi da postojeći institucionalni i zakonodavni resursi u vezi sa zaštitom od diskriminacije nijesu stavljeni u funkciju u mjeri u kojoj je to neophodno.
Ukazano je da je Ustavni sud do sada tražio mišljenja u postupku odlučivanja isključivo od Skupštine i Vlade. Preporučeno je da u predmetima koji se odnose na kršenje načela nediskriminacije/jednakosti mora zatražiti mišljenje od Ombudsmana i Savjeta za zaštitu od diskriminacije, kao i da u pojedinim komplikovanim slučajevima mora biti ustavnovljena praksa obraćanja nadnacionalnim institucijama.
Kako je naveo Vukčević, praksa ukazuje da Ustavni sud nedovoljno koristi mogućnost održavanja javnih rasparava i participacija u postupku odlučivanja stručne i naučne javnosti i da to treba pospješiti.
U Institutu smatraju imperativnim veće uključivanje Ustavnog suda u legislativni proces, kao i u ukupan društveno-ekonomski život Crne Gore.
U studiji se navodi da je potrebna I veća aktivnost Ustavnog suda na polju pokretanja postupaka po službenoj dužnosti.
Vukčević je kazao da niži sudovi imaju obavezu, a ne samo mogućnost da ukoliko naiđu na pitanje usklađenosti neke odredbe zakona sa Ustavom ili međunarodnim ugovorima stanu sa postupkom i upute prethodno pitanje Ustavnom sudu.“Nalaz anaizirane prakse je da je u 2011 i 2012 godini ovakvih slučajeva bilo nula, dakle naša preporuka je da sudije oraju voditi više računa o ovom problemu”.
U dijelu preporuka koje se odnose na unaprjeđenje zakonodavnog i institucionalnog okvira, navodi se da je neophodno hitno izmijeniti Zakon o Ustavnom sudu i dati mu ingerencije da odlučuje o pravićnom obeštećenju podnosilaca zahtjeva, a predloženo je i uvođenje roka u kom bi Ustavni sud morao da se izjasni o inicijativi.
Ukazano je da su postojali ograničeni rezultati na polju zaštite od diskriminacije, i da se dolazi do zaključka o neophodnosti unaprjeđenja institucionalnog okvira na tom polju.
“U tom cilju smatramo neophodnim osnivanja nove institucije odnosno Agencije za zaštitu od diskriminacije, koja bi sublimirala ingerencije koje imaju Zaštitnik i Savjet”, kaže se u studiji.
Predsjednik Sudskog savjeta Mladen Vukčević rekao je da su u Crnoj Gori, kao i u drugim društvima koja nemaju dovoljno dugu pravnu tradiciju, u uslovima podijeljenog društva i multietničke države izazovi diskriminacije pojčani.
"U Crnoj Gori postoji podrazumijevajuća diskriminacija, i ona je najopasnija. Ona zavisi od kulturoloških obrazaca, tako ćemo na primjer misliti da žene nisu prispjele da obavljaju neke dužostii da je prirodno da Romi obavljau teške i slabo plaćene poslove", upozorio je on.
Vukčević je saglasan sa nalazima iz studije da je potrebno više koristiti mogućnost organizovanja javnih rasprava.
Govoreći o odnosu Skupštine prema upitima Ustavnog suda, on je rekao da se u zadnje vrijeme njeguje praksa da se ne odgovara na te upite.
"I može da ne odgovara, i Ustavni sud nastavlja postupak, ali vjerujte nije dobro njegovanje te prakse.Skupština treba, koja je akte donijela, da kaže kako ona vidi ustavnost tog akta i da na najbolji način pruži argumentaciju za ostanak tih rješenja u pravnom sistemu", kazao je Vukčević.
On je kazao da se, imajući u vidu značaj ustavnih žalbi možda treba razmisliti o analizi, monitoringu i upoznavanju s astavovima građana u očekivanjima od tog instituta.
"Mislim da kod građana ali i dijela medija postoji glorifikacija Strazbura, ali za početak treba vidjeti kakva je prohodnost nečeg što se tamo uputi", savjetovao je Vukčević.
On je saglasan da predsjednik treba više da bude uključen, konkretno više da koristi suspenzivni veto.
"Mislim da se to ne može koristiti samo kao sredstvo kad postoji samo takozvana unutrašnja kolizija zakona, nego se može koristiti iz mnogo razloga, kako pravnih, tako i nepravnih, čak iz razloga necjelishodnost"«, kazao je Vukčević.
Bonus video:
