Srbija i Crna Gora treba da ojačaju zajedničke timove koji istražuju slučajeve organizovanog kriminala, a posebno je važno da se poveća stručnost javnih tužioca, ocijenio je srpski ministar pravde, Nikola Selaković.
On je kazao da je saradnja zvaničnih institucija Srbije i Crne Gore na visokom nivou, što potvrđuju konkretni i vidljivi rezultati.
Selaković je rekao da saradnja institucija Srbije i Crne Gore uvijek može biti bolja, navodeći da prostora za napredak ima u stručnom osposobljavanju i ojačavanju zajedničkih timova dvije države, koji rade na istragama i na krivičnom gonjenju osoba za koje postoji osnovana sumnja da su učinila krivična djela.
"To nisu samo jačanja na konkretnim slučajevima. Mislim da treba da radimo generalno na jačanju naših kapaciteta. Ti kapaciteti na prvom mjestu znače stručnosti javnih tužilaca”, kazao je Selaković u intervjuu agencije Mina.
"Mogu da kažem da sam ponosan kako smo sa crnogorskim kolegama sarađivali na tom konkretnom predmetu, a uvjeren sam da ćemo takvu saradnju u budućnosti i nastaviti"
"U svakom slučaju, to je tendencija u Evropi i razvijenom dijelu svijeta i Srbija i Crna Gora treba da slijedeći takav primer, jačaju svoju saradnju", smatra Selaković.
Na pitanje da li je zakonska regulativa u tim oblastima zaokružena, Selaković je rekao da će se zakonska regulativa mijenjati i dopunjavati u procesu evropskih integracija.
"Mi bilježimo u našem zakonodavstvu slične mane i prednosti. Naša saradnja i zajednički nastup može da doprinese da lakše prevazilazimo i mane u tim zakonodavstvima", kazao je Selaković.
Kako je ocijenio, Srbiji i Crnoj Gori predstoji da poboljšaju izmjene i dopune Zakona o krivičnom postupku.
"Dalje, da izvršimo reviziju nekih djelova Krivičnog zakonika i eventualno da poboljšamo još neke mahanizme vođenja finansijskih istraga, što je izuzetno važno kada pričamo o kriminalu “bijele kragne” i organizovanom kriminalu, o finansijkom i ekonomskom kriminalu", naveo je Selaković.
On je ocijenio da je apsolutno nemoguća uspješna borba protiv organizovanog kriminala bez regionalne saradnje.
"Organizovani kriminal ne zna za granice. A, države moraju da budu korak ispred saradnje kriminalaca, odnosno saradnja među državnim organima mora biti jača od saradnje među kriminalcima", rekao je Selaković.
Kruna tog djelovanja, kako je naveo, bilo je privođenje okrivljenog Darka Šarića.
"Uspostavljane nezavisnog i efikansnog instituacionalnog oblika borbe protiv korupcije je oblast u kojoj iskustvo Srbije Crnoj Gori može da pomogne"
Kako je kazao, tu nisu u igri samo Srbija i Crna Gora, već i druge zemlje regiona- Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija i Bugarska.
"Nalazimo se na takvom geografskom području koje prožimaju različite transferzale trgovine narkoticima, oružijem, nedozvoljenim materijama i supstancama. Tako da, bez naše zajedničke saradnje u gonjenju osumnjičenih za takva krivična djela gotovo ništa ne možemo da postignemo", rekao je Selaković.
Upitan kako se u Srbiji u praksi pokazao Zakon o zaštiti svjedoka, koji je i Crna Gora nedavno usvojila, Selaković je kazao da je taj akt ključni zakonski dokument u borbi protiv organizovanog kriminala i za sankcionisanje osunjičenih za ratne zločine.
"Taj zakon, međutim, kod nas nije pokazao sve svoje prednosti u primjeni. Moje je mišljenje da u sprovođenju Zakona o zaštiti svjedoka moramo još mnogo toga da promijenimo", ocijenio je Selaković.
Selaković je kazao da treba obratiti pažnju naročito na stvaranje posebne jedinice koja će raditi na zaštiti svjedoka, angažovanju ljudi od apsolutnog integriteta u radu te jedinice i u svim mehanizmima kojima se vrši zaštita svjedoka.
Komentarišući reforme pravosudnoj sistema u Crnoj Gori, Selaković je kazao da napredovanje dvije države u reformi pravosuđa ne prate jedna drugu.
"Dešava se često da imamo oblast u kojoj je Crna Gora poodmakla, a Srbija tek počinje, i obrnuto. Rijetke su one oblasti u kojima smo ujednačeni. Uspostavljane nezavisnog i efikansnog instituacionalnog oblika borbe protiv korupcije je oblast u kojoj iskustvo Srbije Crnoj Gori može da pomogne", rekao je Selaković.
On je podsjetio da u Srbiji postoji Agencija za borbu protiv korupcije, Zakon o Agenciji, koji se već četiri godine primjenjuje.
"Crna Gora ima neke oblasti u kojima je poodmakla, za razliku od Srbije. Bio sam u posjeti jedne uspešne notarske kancelarije u Podgorici i pod jakim sam utiskom kako ta kacelarija funkcioniše i kako je uspostavljen notarski sistem u cijeloj Crnoj Gori. To je nešto što čeka Srbiju od 1. septembra", kazao je Selaković.
U uspostavljaju javno bilježničkog sistema, kako je naveo, Crna Gora je prilično odmakla za razliku od Srbije.
"Ono gdje Srbija može da pruži veliku pomoć, podršku i iskustvo Crnoj Gori jeste oblast izvršenja krivičnih sankcija, zatvorskog sistema i sistema alternativnih sankcija, koje se ne izvršavaju u zatvorskim ustanovama", naveo je Selaković.
On smatra da Srbija i Crna Gora treba da zajednički ulažu napore u oblasti obrazovanja, stručnog usavršavanja i edukacije nosilaca pravosudnih funkcija.
Komentarišući
Upitan očekuje li da će Brisel Crnu Goru i Srbiju primiti u EU u paketu, i da li mu ta opcija izgleda realnija nego pojedinačni prijem, Selaković je rekao da je to ono što bio on volio
"Ne treba zaboraviti da ta utvrđena dinamika ne može da se poredi u jednoj stvari sa dinamikom koju ima Crna Gora, a to je što je poglavlje 35-ostala pitanja, kod Srbije opterećeno čitavom tematikom pregovora Beograda i Prištine", kazao je Selaković.
Upitan očekuje li da će Brisel dvije države primiti u paketu, i da li mu ta opcija izgleda realnija nego pojedinačni prijem, Selaković je rekao da je to ono što bio on volio.
"Ne smijemo da zaboravimo da je to u tom trenutku kada obavimo sve obaveze koje se postavljaju u pregovaračkom procesu, to je stvar koja više ne zavisi od nas. To zavisi od 28 država članica i to je jedan poseban proces gdje treba sve te države uvjeriti da smo mi ispunili uslove", zaključio je Selaković.
Bonus video:
