Izostanak poziva Crnoj Gori za članstvo u NATO značajno će uticati na donošenje odluka Socijademokratske partije (SDP), ocijenila je izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević, navodeći da je krajnje vrijeme da ta stranka preispita svoje učešće u vladajućoj koaliciji.
Ona je, odgovarajući na pitanje da li će SDP ostati dosljedan najavama da će preispitati ostanak u koaliciji ukoliko ove godine ne bude poziva za članstvo, ocijenila da bi SDP, svojim izlaskom iz vladajuće koalicije ubrzala procese i na političkoj i na reformskoj ravni, "a to je od suštinske važnosti za ispunjavanje evro-atlanske agende".
"Ali, taj izlazak je očito cijena koju još uvijek neki od funkcionera SDP-a, koji su blisko interesno povezani sa DPS-om, ne žele da plate", kazala je Uljarević.
Prema njenim riječima, odluka šefova diplomatija država članica NATO-a je "manje - više očekivana", jer su, kako je navela, procjene bile da Crna Gora ima prilično male šanse da sada dobije poziv.
"Prvo, Crna Gora na unutrašnjem planu nije uradila dovoljno u smislu reforme svog bezbjedonosnog sistema i uspostavljanja vladavine prava, kao i dobijanja potrebne podrške građana za članstvo Crne Gore u NATO, dok sa druge strane postoje i objektivni razlozi proizvedeni ozbiljnom krizom odnosa na relaciji NATO - Rusija, a u svijetlu ukrajinske krize", navela je Uljarević.
Komentarišući zahtjeve poslanika opozicije koji insistiraju da se utvrdi odgovornost za, kako ocjenjuju krah i neuspjeh na tom spoljno-političkom prioritetu, Uljarević je kazala da je prenaglašeno trenutnu situaciju nazivati "krahom".
"Ali je činjenica da bi se morala utvrditi konkretna odgovornost za neispunjavaje onih obaveza koje su isključivo zavisile od Crne Gore", smatra Uljarević.
Opoziciona kritika, kako je dodala, u konkretnom slučaju, ima nedostatke u dijelu opredijeljenosti za atlanske integracije.
"Naime, opšte poznata je činjenica da većina u opoziciji ne podržava članstvo Crne Gore u NATO, što, u konkretnom slučaju, čini kritiku od istih prema vlastima za ovaj neuspjeh nedovoljno ubjedljivom", kazala je Uljarević.
Na pitanje da li se mogu očekivati velike promjene u narednih godinu u oblastima koje se izdvajaju kao najveći zadaci na putu ka pozivu za Alijansu, Uljarević smatra da to nije mali period ako, kako je dodala, postoji volja da se uđe u suštinske i bolne reforme bezbjedonosnog sektora.
"To bi podrazumijevalo i ubrzanje aktivnosti na uspostavljanju sistema funkcionalne vladavine prava, ali i odricanje od određenih monopola moći vlasti, koji su često bili predmet zloupotreba zbog partikularnih interesa", objasnila je Uljarević.
Prema njenim riječima, za sada se ne prepoznaje u vlasti opredjeljenje da se zarad demokratizacije društva, što je nesumnjivi javni interes, sužava obim koristi pojedinaca ili partije na vlasti, "što je značajna prepreka i na putu ka NATO-u i Evropskoj uniji".
Uljarević je, komentarišući različita shvatanja i tumačenja izjave generalnog sekretara Alijanse, Andersa Fog Rasmusena, koja je za opoziciju izrazino negativna, a za vlast i ključne državne funkcionere izrazito pozitivna, kazala da je iznijeti stav generalnog sekretara Alijanse realna slika postignuća Crne Gore na putu u NATO i realni domet sprovedenih reformi.
"Činjenica je da su reforme spore i nedovoljne, a da Crna Gora sa trenutnim kapacitetom ne može biti pozvana u NATO", zaključila je Uljarević.
Bonus video:
