Crna Gora bi do kraja ove decenije mogla postati punopravna članica Evropske unije (EU), ocijenio je ministar vanjskih poslova i evropskih integracija, Igor Lukšić.
On je, nakon posjete Solunu, na pitanje novinara da li bi Srbija i Crna Gora mogle do 2020. godine u paketu postati članice EU, rekao da je najvažnije da svaka zemlja nastavi da ispunjava svoje obaveze.
„Mi se nikad nijesmo opterećivali ni datumima, ni pretjerano paketima, da tako kažem. Ja mislim da je ključno da svaka zemlja nastavi da vrlo posvećeno realizuje svoje obaveze“, kazao je Lukšić.
On je, kako je saopšteno iz Ministarstva, podsjetio da je Crna Gora već otvorila devet, i privremeno zatvorila dva poglavlja.
Prema njegovim riječima, ukoliko Crna Gora bude dovoljno prilježna, do početka 2016. godine može računati na sva otvorena poglavlja, nakon čega slijedi ispunjavanje obaveza kako bi ih zatvorili.„Takva dinamika asocira na mogućnost da bi mogli da do kraja ove decenije, dakle 2020. ili 2021. godine, podrazumijevajući i potrebu ratifikacije evropskog sporazuma u svim zemljama članicama, doći do punopravnog članstva“, naveo je Lukšić.
On je kazao da to, samo po sebi, ne mora da korespondira jedno sa drugim.
„Mislim da je jako važno da se mi vrlo posvećeno i temeljno bavimo onim što su naše obaveze. Vjerujem da će to i Srbija raditi, i na taj način definitivno mislim da naš region prolazi kroz transformaciju. Mislim da je to mnogo važnije nego licitiranje datumima“, rekao je Lukšić.
On je ocijenio da se u regionu, u protekloj deceniji, moglo više uraditi na nekim pitanjima, ali se, kako je naveo, može indentifikovati jedna pozitivna trajektorija.
Lukšić je kazao da je konferencija u Solunu bila važna, ne samo u smislu ponovljene podrške politici proširenja.
„Osim te ponovljene političke podrške, što mislim da u Crnoj Gori možemo doživjeti kao jednu dodatnu satisfakciju, je i najava da će u narednom sedmogodišnjem periodu doći do obezbjeđivanja dodatnih sredstava podrške EU realizaciji velikih infrastrukturnih projekata u našem regionu“, kazao je on.
Lukšić je podsjetio da se radi o podršci putnoj i željezničkoj infrastrukturi, kao i izgradnji gasovoda.
„Ta politika objedinjavanja regionalnih prioriteta bila je dio jedne vizije za koju smo u Crnoj Gori optuživani, možda ponekad daje rezultat potrebe samoreklamerstva. Međutim, ona je dio vizije koja dobija jedan svoj vrlo konkretan oblik“, naveo je Lukšić.
Prema njegovim riječima, jedna milijarda eura podrške koja će biti obezbijeđena za zapadnobalkanski i finansijski okvir trebalo bi da dodatno stimuliše međunarodne finansijske institucije da one ponude dodatna sredstva.
„I sve sa ciljem da u kombinaciji sa privatnim kapitalom dođemo do makar deset milijardi sredstava sa kojima bi u budućem periodu mogli finansirati ove projekte. Jako je važno da tako nešto dobije svoj zamah, jer bez ekonomskog rasta, bez otvaranja novih radnih mjesta, mnogo je teže sprovoditi reforme i realizovati integracionu agendu“, naveo je Lukšić.
Bonus video:
