Članstvo u NATO ne nosi sa sobom apsolutno nikakav rizik po životnu sredinu, ocijenio je izvršni direktor Alfa centra, Aleksandar Dedović, i pozvao protivnike članstva u Alijansi da prestanu da manipulišu na tu temu.
"Zaštita životne sredine je kategorija koja je određena stepenom svijesti samih građana svake zajednice I društva, i ne zavisi na bilo koji način od članstva u bilo kojoj poltičkoj organizaciji ili Alijansi", kazao je Dedović agenciji MINA.
On smatra da će put ka članstvu u NATO i Evropskoj uniji (EU) itekako uticati na percepciju građana.
“U smislu prihvatanja drugačijih vrijednosti i promjena, prvo kod nas samih, a potom i u svim oblastima života i rada, pa i u ekologiji”, pojasnio je Dedović.
Komentarišući tvrdnje ekologa da članstvo NATO i ekologija ne idu jedno sa drugim, Dedović je ocijenio da se radi se o lošoj i nepotpunoj interpretaciji pojedinih trendova, koja je u realnom životu uglavnom neprimjenjiva na našu stvarnost.
Proputovao, analizirao...
Prema njegovim riječima, u nastojanjima da se NATO prikaže kao isključivo vojni savez i time pokušaju zanemariti ostali aspekti članstva, često se pribjegava manipulacijama raznih vrsta.
“Kao neko ko je proputovao, vidio i veoma studiozno analizirao ljude, život i standarde različitih meridijana, smatram da je Norveška po ovom pitanju najuređenija zemlja na svijetu. A ona je jedan od osnivača NATO Saveza”, naveo je Dedović.
On je podsjetio da su članice Alijanse i nama bliske države, Slovenija i Hrvatska.
„Ekološki incidenti se dešavaju, uzrokuje ih uglavnom ljudski faktor i nikako ne zavise od članstva u bilo kojoj političkoj organizaciji“, pojasnio je Dedović.
„Mislim da se kod nas pretjeruje i bez ikakve potrebe javno mnjenje spinuje, i plaši uplovljavanjem brodova na nulearni pogon, izlivanjem toksičnog otpada, zaprašivanjem pesticidima“, kazao je Dedović.
Građani su, kako je naveo, izloženi dezinformacijama o mogućim ekološkim katastrofama izazvanih članstvom u NATO Savezu.
„Ekološki incidenti se dešavaju, uzrokuje ih uglavnom ljudski faktor i nikako ne zavise od članstva u bilo kojoj političkoj organizaciji“, pojasnio je Dedović.
On je rekao da u dosadašnjoj javnoj debati nije zapazio iole ozbiljniji stav ili studiju o štetnom uticaju članstva u NATO na životnu sredinu bilo koje zemlje.
„Paušalne ocjene u stilu 'šta bi bilo – kad bi bilo' nijesu interesantne. Na kraju, od formiranja Aljanse do danas, od prvih 12 članica do današnjih 28, ne postoji nijedan primjer, niti ijedan dokaz da je članstvo u NATO na bilo koji način ugrozilo ekologiju bilo koje zemlje. Naprotiv“, naglesio je Dedović.
Strah od globalizma i "čizme zapada"
Na pitanje da li smatra da je stanje životne sredine u Crnoj Gori zabrinjavajuće i bez navodnih rizika od članstva u NATO, on je ocijenio da postoji „pomalo nepristojno licemjerstvo“.
„Ali, ja bih to nazvao strahom od preuzimanja odgovornosti sa jedne strane, a sa druge prepuštanje linijama manjeg otpora do nama omiljenog populizma. To je na neki način postao i model ponašanja, pa ga nekad i ne prepoznajemo“, smatra Dedović.
On je kazao da se šumski požari se dešavaju u Crnoj Gori i bez članstva u NATO, a uzrokuje ih ili nemar, ili interes građevinske mafije.
Kako je naveo, taj „trend“, povezan sa opravdanim emocijama i animozitetom iz 1999. godine, opšteprisutnim strahom od globalizma i ”zapadnjačke čizme“, pomiješan sa ličnim strahovima, nekome može opet za trenutak nametnuti i ovu dilemu.
„Nepoznat broj divljih deponija, brutalno uništavanje obale, šuma i voda, neplanska gradnja, nepostojanje odgovarajućih kolektora, zastarele tehnologije u preradi i slično, posljedica su nezainteresovanosti i nemara samih građana, a onda i nedostatka čvrste političke volje da se ova oblast unaprijeđuje i problemi rješavaju“, smatra Dedović.
On je kazao da se šumski požari se dešavaju u Crnoj Gori i bez članstva u NATO, a uzrokuje ih ili nemar, ili interes građevinske mafije.
„Danas zaista svi moramo biti ekolozi, prvenstveno u svojoj kući i svom dvorištu. Dovoljno je samo da pravilno odlažemo otpad i ne zatrpavamo se sopstvenim smećem, i već smo na dobrom putu“, poručio je Dedović.
Investicije nemaju veze sa članstvom u NATO
Upitan da li bi nove strane investicije, koje kao jedan od glavnih argumenata koriste zagovornici članstva u NATO, mogle doprinijeti poboljšanju stanja u oblasti životne sredine, on je kazao da i pitanje stranih investicija treba „dovesti u našu ravan“.
„Investitori će investirati u poslove i zemlje u kojima mogu ostvariti svoj interes. Ne očekujem nikakav investicioni 'bum', niti je on direktno vezan za članstvo u NATO“, pojasnio je Dedović.
Crna Gora kao člaica Saveza će, kako je naveo, biti interesantniji potencijalnim investitorima kao država sa koliko-toliko uređenim sistemima, poslovnom politikom, mehanizmima za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, i kao zemlja koja sa svojim institucijama može biti dobar i pouzdan partner.
Na raspolaganju će nam biti sredstva iz NATO budžeta namijenjena razvoju nauke i zaštiti životne sredine“, smatra Dedović.
Dedović smatra da bi Crna Gora, u okviru NATO, mogla konačno ostvariti viziju ekološke države.
"Ako od 1991. godine, kao građani i kao država, nijesmo uspjeli razviti proklamovani koncept ekološke države, ne vidim nikakvu smetnju da to konačno ostvarimo članstvom u NATO. Crna Gora bi, kao prva ekološka država – članica NATO Saveza, imala sve simpatije, pogodnosti i podršku da to i zaista bude“, pojasnio je Dedović.
Potrebno je, smatra on, imati unutrašnji konsenzus i malo političke mudrosti, a razumijevanje partnera ne bi izostalo.
„U tom smislu, na raspolaganju će nam biti sredstva iz NATO budžeta namijenjena razvoju nauke i zaštiti životne sredine“, smatra Dedović.
On je podsjetio da Crna Gora i određeni broj njenih institucija već koristi te fondove.
„A i ne mali broj domaćih 'ekoloških' nevladinih organizacija za realizaciju svojih projekata troši sredstva iz ENSEC (NATO Energy security) fonda“, dodao je Dedović.
Vrijeme za odgovornost
Prema njegovim riječima, kroz realizovane reforme, uz malo političke volje, depolitizovane, ojačane i stručne institucije znaće da prepoznaju prioritete u toj oblasti, „i samo pametno i u korist građana trošiti povjerena sredstva u ono što je prioritetno u oblasti zaštite životne sredine“.
„Trenutak je da budemo odgovorni i da, sagledavajući realnost, potrebu i interese građana Crne Gore, od NATO partnera zahtijevamo i dobijemo njihovo znanje, tehnologiju, iskustvo i novac, i uz njihovu podršku, kad već sami nijesmo umjeli, konačno ostvarimo koncept ekološke države“, smatra Dedović.
U tu svrhu, kako je naveo, treba ostaviti po strani priče o nasilnoj izgradnji baza, nuklearnom otpadu, bojevim glavama i ekološkim incidentima - jer to nije NATO.
„Mladi ljudi danas putuju vani i znaju. Nemojmo manipulisati“, ušpozorio je Dedović.
On je naglasio da je svaka odluka vezana za članstvo u tom kolektivnom sistemu bezbjednosti, počevši od učešća u misijama, preko izgradnje infrastrukture do izdvajanja u budžet, isključivo na državi članici.
„Pitanje je da li smo i koliko mudri i kadri da prihvatimo ovu odgovornost i krenemo naprijed, ili da i dalje u drugima pronalazimo krivce za ono što nijesmo uspjeli i umjeli da postignemo“, zaključio je Dedović.
Bonus video:
