Amandmani Pozitivne Crne Gore, kojim je predviđeno da članovi Vijeća za nacionalnu bezbjednost, čije je osnivanje predviđeno novim zakonom, treba da budu i predsjednik Odbora za bezbjednost i odbranu i njegov zamjenik nijesu dobili potrebnu većinu na sjednici tog skupštinskog tijela.
Poslanici Dritan Abazović, Srđan Perić i Darko Pajović podnijeli su amandmane na Predlog zakona o osnovama obavještajno bezbjednosnog sektora Crne Gore, kojim je predviđeno formiranje Vijeća za nacionalnu bezbjednost, koje usmjerava i koordinira rad organa koji čine obavještajno bezbjednosni sektor.
Vijeće za nacionalnu bezbjednost čine predsjednik Vlade, koji je predsjednik Vijeća, ministri pravde, unutrašnjih poslova, odbrane, finansija, vanjskih poslova i evropskih integracija i direktor ANB.
Perić je u obrazloženju naveo da bi predloženi amandmani ojačali kontrolne ulogu parlamenta u tom tijelu.
"Ovo je partijska privatizacija ovog sektora jer odbija ikakvu mogućnost za transparentnošću", kazao je Pajović
"Krenemo od toga ko čini Vijeće za nacionalnu bezbijednost. Tu su, osim direktora Agencije za nacionalnu bezbijednost, sve članovi Vlade. Ako je to uži kabinet Vlade postavlja se pitanje čemu koordinacija ljudi koji se sastaju jednom sedmično", pitao je Perić.
On smatra da je neophodno ojačati parlamentarnu kontrolu u tom procesu.
"Ovaj Zakon se donosi zbog bolje sinhronizacije i bolje informisanosti svih relevantnih faktora i smatramo da je nužno da u to bude uključena Skupština, preko ovog Odbora", pojasnio je Perić.
Potpredsjednik Vlade, Duško Marković kazao je da je sastav Vijeća za nacionalnu bezbijednost predložen u skladu sa činjenicom da obevještajno-bezbjednosni sektor čine stručni organi.
"Ti organi, u okviru svojih nadležnosti i ovlašćenja prikupljaju i obrađuju, koriste, razmjenjuju, čuvaju i štite podatke, koji su zaduženi za neposrednu primjenu zakona i sprovođenju unutrašnje i spoljne bezbjednosne politike vlade", rekao je Marković.
On je precizirao da rad ovih oragana podliježe, bez ograničenja, svim nadzornim i kontrolnim mehanizmima Odbora za bezbjednost.
Marković se pozvao na uporedna iskustva Hrvatske u kojoj, kako je naveo, prdestavnici Odbora za bezbjednost učestvuju u posebnim situacijama.
"Ovo je veliki korak unazad, osmišnjen od vrha Vlade. Loš zakon i amandmani ga ne mogu poboljšati", kazao je Bulatović
"Ne znači da predsjednik i potpredsjednik ovog tijela neće biti pozivani. Kada postoje određene teme, koje su od posebnog interesa i značaja za sigurnost i bezbjednost prrdsejdnik Vijeća će sigurno pozvati i predstavnike Odbora za bezbijednost i najviših državnih organa", naveo je Marković.
Prema njegovim riječima, Predlogom zakona je data mogućnost da učestvuju i starješine i drugih državnih organa, pa time i predsjednik Odbora za bezbjednost.
On je kazao da nisu "naprasno" odlučili da donose zakon već je potreba proistekla zbog neophodnosti reforme bezbjednosnog sektora.
"On je usaglašen sa našim partenerskim ciljevima i naše evroatlantske integracije. Jedna od ključnih sugestija jeste da Crna Gora mora da zakonom definiše svoj obavještajno- bezbjednosni sektor", pojasnio je Marković.
Perić je kazao Markoviću da je Crna Gora "svačija država".
"Ova država je vaša koliko i moja. Sjutra ćete i vi biti opozicija tako da ne traba pola države iskljućivate iz priče koja se odnosi na njenu bezbjednost. Treba objediniti sve potencijale koji mogu osnažiti njenu bezbjednost«, poručio je Perić.
Obrad Stanišić iz Demokratske partije socijalsita rekao je da država jeste svačija ali da je odgovornost na onima koji je vode.
"Mi u skladu sa zakonom vršimo parlamentarnu kontrolu i to namm niko ne uskraćuje. Kada budemo htjeli, dobićemo izvještaj od Vijeća", rekao je Stanišić.
Poslanik Socijalističke narodne partije (SNP), Velizar Kaluđerović pozvao je poslanike pozicije i oozicije da obrate pažnju na tekst Predloga, ocjenjujući da je nepopravljujuće loš.
"Govorimo o osnovama a nudimo tijela koja koordiniraju i ulaze u ustavne nadležnosti Vlade, predsjednika i Savjeta za bezbjednost", kazao je Kaluđerović.
Predsjednik Odbora, Mevludin Nuhodžić rekao je da se zalaže za opciju da bude van članstva u Vijeću. "Radije sam da budemo van članstva da bismo mogli da kvallitetno rješavamo kontrolnu ulogu", kazao je Nuhodžić.
Predrag Bulatović iz Demokratskog fronta smatra da je usvajanje ovog Zakona velika osnova za brigu.
"Ovo je veliki korak unazad, osmišnjen od vrha Vlade. Loš zakon i amandmani ga ne mogu poboljšati. Teza da Odbor može da zatraži neke informacije i da se može dobiti neki izvještaj znači da vladina većina u Odboru za bezbjednost može a ne mora da odluči da se stavi na dnevni red", kazao je Bulatović.
Odbijanjem amandmana, smatra on, vidi se suština namjere, da se predsjednik Vlade sa članovima izoluje unutar jednog nekontrolisanog tijela i da ima iskoordinisane nereformisane službe bezbjednosti.
Poslanik Pozitivne, Darko Pajović, saglasan je da Zakon nije dobar i nije mu jasno zašto se donosi akt koji treba da koordinira ljude u Vladi da rade svoj posao.
"Ovo je partijska privatizacija ovog sektora jer odbija ikakvu mogućnost za transparentnošću", kazao je Pajović.
Amandman poslanice Socijaldemokratske partije, Draginje Vuksanović, u kojem se navodi da Vijeće treba svaka dva mjeseca da podnosi izvještaj Savjetu za bezbjednost i odbranu je odbijen.
Amandman da rad Biroa za operativnu koordinaciju koordinira član Vijeća za nacionalnu bezbijednost kojeg odredi Savjet za odbranu i bezbijednost, a na predlog Vijeća za nacionalnu bezbijednost, je Vlada prihvatila, čime je uvršćen u tekst zakona.
Bonus video:
