Članovi skupštinskog Odbora za odbranu i bezbjednost podržali su većinom glasova Predlog zakona o osnovama obavještajno-bezbjedonosnog sektora Crne Gore, kojim je predviđeno formiranje nacionalnih koordinirajućih tijela koja treba da doprinesu boljoj uvezanosti organa.
Predlog zakona podržali su predstavnici Demokratske partije socijalista (DPS), Socijaldemokratske partije (SDP) i Bošnjačke stranke (BS), dok su predstavnici Socijalističke narodne partije (SNP) bili protiv.
Ministar pravde Duško Marković rekao je, obrazlažući Predlog zakona, da je tim aktom definisano da obavještajno-bezjedonosni sektor čini sastavni dio sistem nacionalne bezbjednosti Crne Gore, i njime je, kako je naveo, utvrđena njegova struktura.
"Imajući u vidu ciljeve donošenja zakona, kao i rezultate analize koja je prethodila izradi ovog zakona, proizašla je potreba da se podaci koje prikupljaju i koriste organi koji bave bezbjedonosnim pitanjima favorizuju i upotrebljavaju na mnogo bolji i efikasniji način u interesu nacionalne bezbjednosti“, kazao je Marković.
Prema njegovim riječima, opšti zaključak iz tog ključnog strateškog dokumenta je da crnogorske institucije iz tog segmenta imaju obilje ozbiljnih i validnih podataka radeći svoje poslove u skladu sa zakonom, ali da je, kako je naveo, valorizacija tih podataka nedovoljna i zbog toga postoje određeni nedostaci i slabosti.
"Valorizacija tih podataka je na jednom nezadovoljavajućem nivou zbog toga što nemamo institucionalnu uvezanost u ovom segmentu i samim tim i punu funkcionalnost", dodao je Marković.
Zbog toga je tim zakonom predloženo, kako je kazao, formiranje nacionalnih koordinirajućih tijela koja treba da doprinesu uvezanosti organa koja se sa različitih aspekata i ovlašćenja bave poslovima bezbjednosti i odbrane.
"Tako je u cilju stvaranja nužnih pravnih pretpostavki za usklađeno djelovanje ukupnih kapaciteta obavještajno bezbjedonosnog sektora predviđeno formiranje Vijeća za nacionalnu bezbjednost sa zadatatkom da na političkom nivou usmjerava i usklađuje rad organa koji čine obavještajno bezbjedonosni sektor", kazao je Marković.
Predloženim zakonom predviđeno je, kako je naveo, i formiranje Biroa zaduženog za operativnu koordinaciju aktivnosti obavještajno bezbjedonosnog sektora.
Marković je kazao da su tokom izrade predloga zakona pribavljena mišljenja eksperata iz regiona i Evropske unije, kao i institucija iz Crne Gore koja se bave tim pitanjem.
Poslanik SNP-a Velizar Kaluđerović kazao je da nije primjereno“ da se traži hitan postupak za raspravu i donošenje nekog zakona kao što je to bilo u ovom slučaju, zbog toga što je to, kako je naveo, bila odgovarajuća agenda Vlade.
"Meni se čini, s obzirom na kvalitet rješenja, da se hitnost traži da bi laganije prošla neka rješenja koja su izuzetno nekvalitetna", smatra Kaluđerović.
On je rekao da mu nije jasno šta znači da se predloženim zakonom uređuju „osnove obavještajno-bezbjedonosnog sektora“, pojašnjavajući da nije precizirano ko sve čini taj sektor.
"Precizan je ovaj član samo u jednom dijelu - da je to Agencija za nacionalnu bezbjednost, kao državni organ Odjeljenje za vojno obavještajno i bezbjedonosne poslove kao organizaciona jedinica Ministarstva odbrane i onda opisno kao organi države uprave koji u okviru propisanih nadležnosti prikupljaju, obrađuju, koriste, razmjenjuju, čuvaju i štite obavještajno bezbjedonosne podatke", naveo je Kaluđerović.
On je rekao da u predloženom zakonu nema riječi kakav je karakter Biroa za operativnu koordinaciju i je li to državni organ, organ državne uprave ili savjetodavno tijelo“.
"Ni u jednom jednoj normi predloženog zakona nema nijedne riječi o tome koji državni organ je nadležan da nadzire rad Vijeća koje se definiše ovim zakonom", naveo je Klauđerović.
On smatra da predloženi zakon Odbor treba da se vrati Vladi, i traži da se, kako je naveo, ovom pitanju pristupi sa mnogo višim stepenom ozbiljnosti.
Marković je kazao da Crna Gora u procesu reformi u obavještajno-bezbjedonosnom sektoru i da je Vlada zbog toga, kako je naveo, predložila da zakon bude po hitnom, postupku razmatran u Skupštini.
On je, odgovarjući na pitanje Kaluđerovića, rekao da Vijeće za nacionalnu bezbjednost nije tijelo, državni organ, organ uprave, nego je, kako je pojasnio, koordinirajuće i usmjeravajuće tijelo.
Kaluđerović je rekao da Vijeće "izvan svake kontrole" čim nije državni organ.
"Prema tome, idemo, ako se to bude prihvatilo, u pravcu da se može desiti da imamo monstrum tijelo u oblasti obavještajno bezbjednosnog sektora", upozorio je Kaluđerović.
Poslanik BS Suljo Mustafić rekao je da je sistemski problem da kompetentni kadrovi iz manjinskih naroda ne rukovode nijednom od intsitucija.
"Tako da se ovim predlogom Odbora obezbjeđuje puna isključenost kadrova manjinskih naroda iz rada ovih veoma bitnih sektora za nacionalnu bezjednost", kazao je Mustafić.
Poslanik SDP-a Borislav Banović rekao je da ta partija podržava predloženi zakon, navodeći da se nada da će biti ispunjen opšti cilj kojim je predviđeno stvaranje integrisanog sektora obavještajno bezbjedonosnog sektora.
"Malo me zabrinjava što na neki način ovim potrđujemo da nismo imali do sad dobru integrisanost i koordinaciju unutar institucija organa i sekotora u pojedinim ministarstvima koja se ovim bave", kazao je Banović.
Galerija
Bonus video:
