Pripadnici bošnjačkog naroda, na putu Crne Gore ka članstvu u NATO-u, treba da dobiju značajnije mjesto i ulogu u Ministarstvu odbrane, u kom su prisutni sa zabrinjavajuće niskim procentom zastupljenosti, smatra predsjednik Bošnjačkog savjeta Osman Nurković.
On je ocijenio da pripadnici bošnjačkog naroda u Crnoj Gori nijesu dovoljno upoznati sa NATO alijansom i da je prilično prisutno mišljenje da NATO nije prijateljski raspoložen prema Muslimanima, zbog dešavanja u Bosni i Hercegovini i intervencija u velikom broju država gdje je većinsko stanovništvo islamske vjere.
“Da bi se bošnjački narod upoznao, potreban je razgovor i argumentacija, o činjenicama o kojim narod nema dovoljno informacija”, kazao je Nurković agenciji MINA.
“Ministarstvo odbrane treba da se oslobodi od recidiva nedavne prošlosti, koji su u njemu prisutni, a koji nemaju pozitivan odnos prema značajnijem uključenju manjina u sve strukture ovog ministarstva, što je ozbiljan problem na putu ka učlanjenju u NATO”, ocijenio je Nurković.
Upitan da li smatra da bi se članstvo Crne Gore u NATO-u odrazilo na status pripadnika bošnjačkog naroda u Crnoj Gori, on je kazao da nije dobro da bošnjački narod čeka učlanjenje u NATO ili Evropsku uniju da bi očuvao tradicionalne vrijednosti.
“Nivo prava manjinskih naroda trebao da bude jedan od kriterijuma za ulazak u Alijansu i Uniju. Dakle, pripadnici bošnjačkog naroda na putu Crne Gore ka učlanjenju u NATO, prije svega treba da dobiju značajnije mjesto i ulogu u Ministarstvu odbrane, u kojem su prisutni sa zabrinjavajuće niskim procentom zastupljenosti”, rekao je Nurković.
Prema njegovim riječima, ako odgovorni ljudi u tom Ministarstvu konačno shvate da nije dobro da nema predstavnika svih naroda u svim strukturama i na svim nivoima rukovođenja i komandovanja u približnom procentu strukture stanovništva i ulože napor da se to počne popravljati, to će biti dobra osnova i za argumentovaniju priču na putu ka članstvu u NATO.
“Ministarstvo odbrane treba da se oslobodi od recidiva nedavne prošlosti, koji su u njemu prisutni, a koji nemaju pozitivan odnos prema značajnijem uključenju manjina u sve strukture ovog ministarstva, što je ozbiljan problem na putu ka učlanjenju u NATO”, ocijenio je Nurković.
Kako je kazao, i da Crna Gora ne postane član Alijanse, sa tim problemima se mora suočiti.
“Odnosno moramo ih rješavati, na zadovoljstvo svih naroda u Crnoj Gori”, dodao je on.
Da je Jugoslavija bila članica NATO ne bi bilo rata
Nurković je kazao da je njegov stav, kad je u pitanju pristupanje NATO savezu pozitivan, navodeći da smatra da Crna Gora treba da bude dio Alijanse.
On je, govoreći o prednostima i manama Alijanse kazao da, kada razmišlja o prednostima članstva u NATO, uvijek ima na umu rat koji se desio na prostoru bivše Jugoslavije i stradanja koja su se desila građanima svih nacionalnosti, a među njima, dodao je, najveća bošnjačkom narodu.
“U kontekstu tog rata, i stradanja nedužnog stanovništva, polazim od pretpostavke da je Jugoslavija bila članica NATO-a, da do rata ne bi došlo i da se ne bi desilo, ono što se desilo. Dakle, ništa nije bilo vrednije od očuvanja života toliko ljudi, njihove imovine, i od svih posledica koje su ta dešavanja donijela, a što bi se vjerujem izbjeglo, da smo bili članica NATO Alijanse”, rekao je Nurković.
Nurković je kazao da Bošnjački savjet u Crnoj Gori nikakve posebne aktivnosti nije imao oko članstva Crne Gore u NATO.
To je, kazao je, daleko prioritetnije od mnogih benefita, koje sigurno imaju članice Alijanse, u oblasti ekonomije, demokratije, građanskih sloboda.
“Naravno, NATO ima i mana od kojih su neke po mom mišljenju i lako vidljive, a među njima je svakako da mnogo brže i žešće reaguju tamo gdje neke članice, koje imaju uticaja u Alijansi, imaju konkretne ekonomske ili neke druge interese”, naveo je Nurković.
Prema njegovim riječima, često se neadekvatno i nedovoljno brzo i efikasno reaguje. “Što me dovodi u sumnju da to rade takođe u skladu sa svojim interesima, a ne interesima građana koje treba zaštititi”.
“Očigledan primjer za ovakav moj stav je reakcija na dešavanja u Bosni i Hercegovini, gdje je na očigled svih dozvoljen genocid u srcu Evrope. Ovakav odnos je nedopustiv i za mene i mnoge građane bošnjačke nacionalnosti neobjašnjiv”, dodao je Nurković.
On je kazao da Bošnjački savjet u Crnoj Gori nikakve posebne aktivnosti nije imao oko članstva Crne Gore u NATO.
“Naravno, ukoliko nadležne državne institucije koje su nosioci aktivnosti na putu ka članstvu u NATO, ocijene da mi kao krovna institucija Bošnjaka u Crnoj Gori možemo da damo doprinos u tom pravcu, neka nas kontaktiraju”, poručio je Nurković.
On smatra da nadležni griješe ako misle da je dovoljno samo putem medija objašnjavati prednosti i potrebu učlanjenja u NATO.
“Aktivnosti nadležnih u poslednje vrijeme upravo potvrđuju prethodnu konstataciju i primjećuje se mnogo veće i konkretnije prisustvo na terenu i razgovor sa narodom, što je daleko djelotvornije i efektnije”, saopštio je Nurković.
Odluka na Parlamentu
On smatra da odluku o članstvu zemlje u NATO-u treba da donese parlament.
“Ali ne da ona bude izraz volje parlamentarne većine, već raspoloženje i mišljenje naroda, nakon mnogo većeg i argumentovanijeg rada na terenu i razgovora sa građanima, koji treba argumentima da budu ubijeđeni da su prednosti i benefiti od članstva u NATO veći od ulaganja i davanja toj organizaciji”, kazao je Nurković.
Upitan da li je zadovoljan načinom na koji poslanici partija koje u parlamentu zastupaju interese bošnjačkog naroda komuniciraju sa biračima kad je u pitanju NATO savez, on je rekao da se to dešava "od slučaja do slučaja".
“Ali da oni svakako rade na tom planu. Poslanike, kao i ostale članove Bošnjačke stranke, posebno rukovodstvo, obavezuje program Bošnjačke stranke, u kojem je jedan od ciljeva podrška i zalaganje za ulazak Crne Gore u članstvo u NATO”, naveo je Nurković.
Ovaj tekst je pripremljen u okviru projekta NATO Info servis, koji agencija MINA realizuje sa Centrom za demokratsku tranziciju.
Bonus video:
