Zapadni Balkan može biti razvojno najdinamičniji dio Evrope, ako se EU, kao lokomotiva evropskog progresa tome posveti suštinski, sa više povjerenja i manje administrativno birokratskog arbitriranja, poručio je premijer Milo Đukanović."Ekonomski razvoj je preduslov i za brže demokratske promjene, za jačanje institucija i vladavine prava, za život po evropskim standardima. To je formula trajne stabilnosti Balkana, a samim tim i najbolji doprinos evropskoj bezbjednosti", rekao je Đukanović u Londonu na konferenciji Investicije u zapadni Balkan, koju organizuje Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD). On je kazao da balkanske zemlje ne očekuju da neko iz Evrope uradi umjesto njih ono što treba."Da bi region postao konkurentniji i produktivniji, mnogo mogu uraditi same naše države. Moramo ići odlučnije u radikalnije strukturne reforme. Hrabrije se moramo suočavati sa slabostima i definisati djelotvornije socijalne i ekonomske politike. Potrebno je, u prvom redu, reformisati neodržive penzijske sisteme", naveo je Đukanović.Takođe, kako je dodao, potrebno je osloboditi tržište rada neučinkovite regulacije koja ograničava kreiranje novih radnih mjesta, a obrazovni sistemi moraju se upodobiti zahtjevima tržišta sa akcentom na upotrebljivom znanju, vještinama, razvoju kreativnosti i inovacijama. "U oblasti zdravstva, u saradnji sa privatnim sektorom, država treba da pruži kvalitetniju i jeftiniju zaštitu. Takođe, moramo brže otklanjati prepreke biznisu, stvarati ambijent za nova porodična, mala i srednja preduzeća", kazao je Đukanović.On je podsjetio da međunarodni indikatori upozoravaju da region, iako posljednjih godina bilježi napredak, nije najprivlačnije mjesto za biznis. "Moramo mijenjati regulative, ali i svijest, odlučno i osmišljeno napustiti praksu sporog i bojažljivog donošenja odluka. Moramo izgraditi novu kulturu ponašanja administracije prema biznisu", poručio je Đukanović.On je ocijenio da je bolja ekonomska saradnja i integracija među državama regiona siguran put za ubrzanje rasta. "Pretpostavka za to je i modernizacija transportne infrastrukture i funkcionalnije povezivanje regionalnog energetskog tržišta. Crna Gora je zainteresovana da ponovo pokrene pregovore sa susjednim državama radi postizanja dogovora o upravljanju slivovima rijeka koje protiču kroz susjedne zemlje, o izgradnji hidroelektrana na našoj i teritoriji susjednih država, koje bi bile od zajedničkog interesa", rekao je Đukanović.Da bi, kako je dodao, balkanske zemlje ostvarile planirane ciljeve razvoja, pored individualnih i zajedničkih regionalnih napora, nezaobilazna je uloga Evropske unije i multilateralnih finansijskih institucija poput EBRD. On je zahvalio EBRD na kontinuiranoj podršci i pomoći koju pruža Crnoj Gori u procesu izgradnje dinamične tržišne ekonomije. "To je vidno, posebno kroz zajedničku realizaciju infrastrukturnih projekata, kao i u korporativnom sektoru. U prethodnih sedam godina EBRD je podržala 39 projekata, sa preko 340 miliona eura, koji su mobilisali ukupne investicije u javnom i u privatnom sektoru od preko 800 miliona eura", podsjetio je Đukanović.Prema njegovim riječima, u posljednjoj deceniji Crna Gora je ostvarila veliki napredak, mjeren povećanjem dohotka po stanovniku, smanjenjem siromaštva i progresom u strukturnim reformama. "Bez obzira na značajan napredak, nijesmo zadovoljni dostignutim nivoom razvijenosti", rekao je Đukanović. Globalna kriza je, kako je dodao, otkrila ranjivost privrede Crne Gore i učvrstila svijest o potrebi daljih reformi u pravcu jačanja fiskalne i finansijske stabilnosti, unaprijeđenja poslovnog ambijenta i jačanja konkurentnosti.
Na istom mjestu premijeri Crne Gore, Srbije, BiH, Kosova...
Đukanović i predsjednici vlada Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Albanije, Hrvatske i Kosova su se sastali u Londonu na investicionom forumu Evropske banke za obnovu i razvoj o ulaganjima u zemlje zapadnobalkanskog regiona.
Foto: Twitter
Na forumu su pored premijera, i ministri, kao i preduzetnici i čelnici međunarodnih kompanija,koji će raspravljati o uslovima i klimi za investiranje, diversifikaciji snabdijevanja energijom, infrastrukturi i trgovinskoj integraciji, navela je EBRD.
Evropska komisija, EBRD i drugi činioci u Zapadnobalkanskom okviru za investicije (WBIF) uvjereni su da najprije treba povećati ulaganja u insfrastrukturne projekte transevropske energetske i transportne mreže, što se smatra bitnim za pospješenje trajnijeg privrednog rasta, zapošljavanje i trgovinu.
Opšti je zaključak da se tržište zapadnog Balkana mora što više objediniti da bi postalo privlačno za ulaganja i isplativo za krupnije poslove. Komisija u Briselu će iz sredstava podrške za potencijalne kandidate i kandidate za članstvo na zapadnom Balkanu izdvojiti oko milijardu eura bespovratne pomoći.
Galerija
Bonus video:
