Nepostojanje mehanizama za stalno i kvalitetno praćenje strateških ciljeva i javnih politika države jedan je od ključnih problema koji opterećuje efikasnost rada državnih institucija, ocijenjeno je iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT).
CDT je radio pilot istraživanje, kako bi identifikovali probleme i dali preporuke za unaprijeđenje izrade i evaluacije akcionih i strateških dokumenata.
U prethodnom radu, CDT je, kako se navodi, ustanovio da je jedan od ključnih problema koji opterećuje efikasnost rada državnih institucija nepostojanje mehanizama za stalno i kvalitetno praćenje strateških ciljeva i javnih politika države.
“Kao problem se javlja i nedovoljna koordinacija politika i aktivnosti baziranih na strateškim ciljevima, što negativno utiče na realizaciju ciljeva države, ali i mjerenja kvaliteta ostvarenosti tih ciljeva”, saopšteno je iz te organizacije agenciji MINA.
CDT je uradio dvije studije slučaja u kojima su analizirali po jedan strateški i akcioni plan za koje je urađena evaluacija, a cilj im, kako su dodali, nije bio da prave opšte zaključke vezano za tu temu, već da na konkretnim slučajevima skrenu pažnju na probleme i daju preporuke za njihovo rješavanje.
“Kao problem se javlja i nedovoljna koordinacija politika i aktivnosti baziranih na strateškim ciljevima, što negativno utiče na realizaciju ciljeva države, ali i mjerenja kvaliteta ostvarenosti tih ciljeva”
Istraživanje je, kako je saopšteno, utvrdilo metodološke nepreciznosti prilikom izrade akcionog plana, ali i neadekvatan izbor metodologije za njihovu evaluaciju.
“U Akcionom planu za sprovođenje strategije borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala pokazatelji uspjeha postavljeni su tako da sprovođenje predloženih mjera nužno ne podrazumijeva ispunjenje očekivanih ciljeva”, navode iz CDT-a.
Na primjer, kako su naveli, u dijelu Akcionog plana koji se odnosi na suzbijanje korucije u policiji navodi se da će se “donijeti Zakon o unutrašnjim poslovima”, dok je pokazatelj uspješnosti: “donijet Zakon o unutrašnjih poslovima”.
“Donošenje Zakona o unutrašnjim poslovima ne garantuje da će on dovesti do “unaprijeđenog normativnog okvira u cilju poboljšanja policijskog rada i djelovanja na suzbijanju korupcije”, kako je definisan željeni cilj. Ovo nije izolovan slučaj. Od 31 zakonskog i podzakonskog akta koji je trebalo donijeti ovim Akcionim planom, za 16 ciljeva “indikatori uspješnosti” nisu dobro postavljeni, dok su za 15 pokazatelji relativno dobro formulisani”, kazali su iz CDT-a.
Kako je ocijenjeno iz te organizacije, evaluacija Strategije o drogama predstavlja tipičan primjer kako se taj važan dokument sastavlja “reda radi”, a ne iz potrebe da se zaista utvrdi efekat tog dokumenta. “Iako je ovako važna strategija zahtijevala detaljnu evaluaciju, naše istraživanje pokazalo je da je kao instrument za mjerenje učinka korišćen samo upitnik”.
“Upitnikom su ispitivani stavovi o dokumentu, a ne o njegovoj primjeni, pa se na taj način moglo utvrditi isključivo mišljenje upitanika o kvalitetu dokumenta. Izborom tog metoda nije se mogao evaluirati kvalitet sprovedenih mjera i aktivnosti, odnosno stepen ispunjenosti opštih i specifičnih ciljeva previđenim ovim strateškim dokumentom”, saopšteno je iz CDT-a.
Kako su kazali, u Strategiji o drogama se ne može zaključiti koliko ponuđene mjere mogu dovesti do navedenih specifičnih ciljeva.
“Od devet specifičnih ciljeva, za šest nije jasno kako će se postignuti mjerama i aktivnostima opisanim u strateškom dokumentu. Bez osmišljenih mjera i aktivnosti u odnosu na postavljene ciljeve, ne može se ustanoviti da li ponuđene mogu dovesti do unapređenja postojećeg stanja ili su tako formulisane samo da bi zadovoljile formu”, ocijenjeno je iz CDT-a.
U Akcionom planu izbor određenih mjera, kako su rekli, ukazuje na proizvoljnost u odabiru jer se uz pomoć njih ne mogu postići ciljevi koji su postavljeni.
Na primjer, kako je pojašnjeno iz CDT-a, za postizanje cilja “povećanje svijesti javnih funkcionera o sukobu interesa” postavljena je mjera “organizovanje javne kampanje kako se se građani podstakli da prijavljuju sukob interesa javnih funkcionera”, a iz te mjere nije jasno kako se može postići “povećanje svijesti javnih funkcionera”.
Kako su rekli, u Strategiji o drogama se precizno ne navode nazivi istraživanja, institucije koje su to uradile i period na koji se podaci odnose, a umjesto tih značajnih podataka, u Strategiji se koristi fraza “prema svim raspoloživim pokazateljima”, dok sam strateški dokument nije oslonjen ni na kakve empirijske podatke.
“Takvo nepovezivanje dokumenta sa konkretnim i relevantnim istraživanjima dovodi do toga da je strategija puna “opštih konstatacija”, poput: “U Crnoj Gori se posljednjih godina višestruko povećala kako ponuda droga, koja je uz to postala još i raznovrsnija, tako i potražnja za drogama.” Međutim, ne navodi se pojašnjenje u odnosu na šta se povećala i koliko je to višestruko”, saopšteno je iz CDT-a.
Primjer Stategije o drogama, smatraju u toj organizaciji, pokazao je i ideološku obojenost dokumenta, pa se navodi da je “korišćenje droga erozija etičkih i moralnih društvenih kodeksa i tradicionalnih porodičnih vrijednosti”.
“Takva formulacije je neadekvatna za ovako važan dokument, s obzirom na to da brojni pojedinci i društvene grupe u Crnoj Gori ne praktikuju tradicionalistički i patrijarhalni način života”, kazali su iz CDT-a.
Cilj istraživanja, kako su pojasnili, sastoji se u tome da detaljnije utvrde do sad identifikovane probleme kako bi državnim organima ponudili konkretnije načine za njihovo rješavanje.
Vlada, kako smatraju u CDT-u, treba da formira novo tijelo koje bi se bavilo poslovima definisanja strateških ciljeva, planiranje i praćenje njihove realizacije.
U CDT-u smatraju da je potrebno unutar ministarstava uspostaviti metodološki jedinstven sistem mjerenja uspješnosti rada državnih organa koji bi se zasnivao na precizno definisanim pravilima evaluacije
U toj organizaciji smatraju i da treba uspostaviti ekspertski tim za utvrđivanje ciljeva i pokazatelja uspjeha.
“Tim bi bio formiran na nivou Vlade i obaveza bi mu bila da napravi jedinstven sistem za izradu kvalitetnih ciljeva i pokazatelja uspjeha, i da organima državne uprave koji rade strateška dokumenta pruži podršku pri njihovoj izradu. Važno je da ekspertski tim prilikom kreiranja sistema vodi računa o tome da indikatori budu uporedivi između državnih organa jer bi se na taj način mogli utvrditi listu uspješnosti državnih organa, ali i njihovu odgovornost”, kazali su iz CDT-a.
Naveli su i da je potrebno unutar ministarstava uspostaviti metodološki jedinstven sistem mjerenja uspješnosti rada državnih organa koji bi se zasnivao na precizno definisanim pravilima evaluacije.
“Neophodno je uraditi i eksternu evaluaciju urađenog posla i pripremiti kratke izvještaje o tome kako bi se donosiocima odluka pružila jasna i jednostavna slika o kvalitetu urađenog posla, ali i o sposobnostima starješina institucija odnosno njihovih prvih menadžera”, saopšteno je iz CDT-a.
Kako su rekli, prilikom izrade strateških dokumenata mora se voditi računa da oni budu urađeni na osnovu pouzdanih i tačnih informacija i podataka jer oni predstavljaju veoma važnu osnovu za stvaranje tih dokumenata. “Ovo se odnosi na sva relevantna istraživanja, kao i na prethodno mjerenje urađenog posla”.
Bonus video:
