Neriješeni slučajevi napada na novinare i imovinu medijskih kuća ključno su područje zabrinutosti Organizacije za evropsku bezbjednost i saradnju (OEBS), kazala je šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori, ambasadorka Janina Hrebičkova.
Ona je podsjetila da je OEBS snažno osudio nedavni napad eksplozivnom napravom na kancelarije “Vijesti” koji je, kako je kazala, jedan od najozbiljnijih do sada.
“On nesporno zahtijeva neodložnu i temeljnu istragu, da bi se počinioci tog čina nasilja što prije otkrili i kaznili. Takođe, i napad na novinarku dnevnog lista 'Dan' od prije par dana je potrebno što prije rasvijetliti”, kazala je Hrebičkova u intervjuu za “Vijesti”.
Evidentno je da do sada nadležne institucije nijesu riješile nijedan od brojnih slučajeva napada na novinare "Vijesti" i uništavanje imovine? Kako to objašnjavate i da li će OEBS uticati na nadležne da se ti slučajevi što prije riješe?
OEBS će nastaviti da apeluje na vlasti da se bave ovim pitanjem, kao što je to bio slučaj i do sada.
Ne postoji opravdanje za napade na novinare. Takvi slučajevi ugrožavaju demokratski napredak i proizvode efekat zastrašivanja na slobodu medija, ali utiču i na ukupni osjećaj bezbjednosti.
Smatram da korišćenje uvredljivog jezika upravo predstavlja srž problema kada govorimo o neprofesionalnom izvještavanju
Ipak, uprkos apelima i upozorenjima brojnih drugih međunarodnih organizacija, crnogorske vlasti do sada nijesu rasvijetlile praktično nijedan slučaj?
Želim da vjerujem, i zbog nekih nedavnih koraka koji su preduzeti, kao što je osnivanje Komisije za praćenje aktivnosti nadležnih institucija na rasvjetljavanju neriješenih slučajeva napada na medije, da će preostali slučajevi napada na novinare i imovinu medijskih kuća, biti ozbiljnije ispitani.
To je, svakako, dobar potez, no smatram da ne treba izgubiti iz vida da je glavna odgovornost za te istrage na tužilaštvu i ostalim institucijama za sprovođenje zakona. Njihov rad na pomenutim predmetima treba da bude kontinuiran, bez obzira na nalaze i zaključke komisije.
No, ipak, najvažniji su, bez sumnje, rezultati tih istraga. Onih na kojima se trenutno radi, i onih od ranije koje još uvijek nijesu okončani.
Znate da OEBS u ovim apelima nije usamljen. Izvještajima EU za 2012. i 2013. godinu, poziva se na napredak u istragama nekih skorašnjih ali i ranijih slučajeva, i apeluje se na potrebu ubrzanja napora usmjerenih na istragu i gonjenje počinilaca napada na novinare.
U vezi sa tim pitanjem, ja sam već razgovarala sa nekim državnim zvaničnicima, oni su izrazili uvjerenje da će se sa najvećom ozbiljnošću tretirati to pitanje, i ja sam ta njihova uvjerenja uzela u obzir.
Na prvoj pres konferenciji i kasnije u razgovoru sa predstavnicima crnogorske vlasti kazali ste da će Misija OEBS-a biti fokusirana na izgradnju povoljnog ambijenta za razvoj nezavisnog i profesionalnog novinarstva. Kakva je Vaša ocjena trenutnog stanja u toj oblasti?
Imati u praksi profesionalno i nezavisno novinarstvo zaista je izazov za svaku državu koja je prošla ili prolazi kroz period tranzicije, bilo nakon ratnog perioda ili neke druge vrste vanrednog ili nedemokratskog ustrojstva. Pogotovo nakon što se formira nova, nezavisna država nakon raspada neke prethodne zajednice, kao što je to bio slučaj, ako mi dozvolite to poređenje, u mojoj rodnoj Češkoj, nakon raspada Čehoslovačke, ili kao što je to bio slučaj sa obnovom nezavisnosti Crne Gore, ali i svim novoformiranim državama nastalim nakon raspada bivše Jugoslavije.
Hrebičkova u posjeti redakciji Vijesti
Ja sam na ovoj poziciji tek od skoro, ali već dugi niz godina pratim različita dešavanja u ovom regionu, uključujući i ona u Crnoj Gori.
Stekla sam utisak da je komunikacija između vladinih institucija i medijskih kuća, a i između samih medija, nažalost, u dosta slučajeva, daleko od zdrave i profesionalne. Dosta je česta upotreba provokativnog ili uvredljivog jezika i korišćenja poluistina. Sve to negativno utiče na društvo i dovodi do polarizacije i nepotrebnih podjela među ljudima. Vjerujem da to nije samo moj osjećaj, već i da građani to tako doživljavaju, konzumirajući neprikladne termine i jezik ili dobijajući nekvalitetne ili nedovoljno provjerene informacije.
Takva praksa, takođe, sigurno nije u skladu sa crnogorskim novinarskim etičkim kodeksom, koji je neophodno poštovati, i koga bi svi u profesiji trebalo da se pridržavaju.
Iako medijsko izvještavanje ni u drugim zemljama Zapadnog Balkana, a ponekad čak ni u nekim zemljama Evrope, ne prati uvijek profesionalne standarde, u malim državama kakva je Crna Gora ono ne samo što se ponekad bavi nekim konfrontacijama na ličnom nivou, kojima nema mjesta u ozbiljnom novinarstvu, već, kao što sam i rekla, dodatno polarizuje javno mnjenje, i zapravo ne služi dobrobiti društvene zajednice.
Na koji način se, po Vama, može poboljšati međusobna saradnja nezavisnih medija i državnih institucija?
Zaista smatram da je neophodno pokušati i ohrabriti napore usmjerene ka poboljšanju standarda izvještavanja od strane svih glavnih medijskih kuća u zemlji.
U tom smislu, svrsishodno bi bilo konsultovati pravne stručnjake i stručnjake koji se bave ljudskim pravima, koji bi analizirali postojeći pravni okvir i dali preporuke u dijelu preciznijeg definisanja odredaba koje se odnose na zaštitu prava pojedinaca ili grupa koji su postali predmetom neadekvatnog izvještavanja, i to je nešto čemu ćemo se mi u Misiji posvetiti u narednom periodu.
Novinari bi trebalo da se snažno oslanjaju na profesionalnu disciplinu u pogledu provjere informacija koje plasiraju. Kada je koncept objektivnosti prvobitno i nastao, nije podrazumijevao da pod obavezno sami novinari mogu biti uvijek nepristrasni. On je prevashodno pozivao na dosljedan metod provjere informacija, transparentan pristup dostupnim dokazima. Metod je taj koji primarno mora da bude objektivan, a obaveza novinara mora biti da ga se pridržava. Uzimanje izjava od što je više moguće sagovornika, otkrivanje porijekla izvora informacija u mjeri mogućeg, traženje mišljenja i komentara od različitih strana – neki su od glavnih segmenata ozbiljnog novinarskog standarda rada. Taj i takav pristup radu, i disciplina u pogledu verifikacije informacije, su ono što odvaja ozbiljno novinarstvo od drugih vidova komunikacije, kao što su propaganda, zabava i tako dalje.
Takođe, mediji ne bi trebalo sebi da dopuštaju da budu smatrani provladinima ili proopozicionima, to nije svrha medija, poenta nije u tome da oni igraju ulogu političke partije.
Ja ću se, kao šef Misije OEBS-a u Crnoj Gori, truditi da, sa svoje strane, doprinesem kreiranju i promovisanju prostora za slobodu govora sa jedne strane, ali i ohrabrivanju adekvatnih reakcija nadležnih institucija i organizacija u čijem je fokusu zaštita ljudskih prava, kada evidentno dođe do njihovog kršenja. Ovdje prevashodno mislim na kršenje pretpostavke nevinosti kroz neprofesionalno izvještavanje ili putem plasiranja neprovjerenih informacija, koje mogu ozbiljno ugroziti nečiju reputaciju.
Takođe ću tijesno sarađivati sa vladom i vladinim institucijama, parlamentom, pravosudnim i drugim relevantnim institucijama po pitanju rješavanja problema pravnih praznina, ili nepostojanja odgovarajućih pravnih odredaba koje bi regulisale postupanje u slučajevima kada dolazi do kršenja pravnih ili etičkih normi.
Isto tako, namjeravam da blisko sarađujem i sa svim drugim crnogorskim partnerima, sa posebnim akcentom na potrebu rješavanja neriješenih slučajeva napada na medijske poslenike ili imovinu, njihovu adekvatnu istragu, i odgovarajući sudski epilog.
Takođe ću i pomno razmotriti mogućnost nalaženja zajedničkog prostora za konstruktivniju saradnju, pogotovo u dijelu kvalitetnog i efikasnog funkcionisanja samoregulatornih tijela, čije je djelovanje, pogotovo nakon dekriminalizacije klevete, izuzetno važno.
Ja i Misija OEBS-a na čijem sam čelu, možemo dati kvalitetan doprinos jedino u partnerstvu sa ostalima. Izgradnja tog partnerstva biće važan faktor uspješnosti i plodotvornosti naše saradnje i rezultata.
Za skladište municije u Brezoviku 2, 4 miliona eura
Da li će Misija OEBS-a nastaviti saradnju na Programu razvoja kapaciteta za demilitarizaciju i sigurno skladištenje lakog naoružanja i konvencijalne municije (SALW) za Crnu Goru MONDEM programa i na koji način?
MONDEM program demilitarizacije i njegova realizacija prepoznati su kao jedno od najuspješnijih partnerstava između vlade i međunarodne zajednice u regionu. Među našim budućim prioritetima biće napori usmjereni na obezbjeđivanje dodatnih milion eura za bezbjedno uništavanje preostalih viškova naoružanja, odnosno tona nestabilne municije, kao i oko 2,4 miliona eura potrebnih za nadgradnju insfrastrukture najvećeg skladišta vojne municije u zemlji, u Brezoviku kod Nikšića.
Radna grupa mora ozbiljno razmotriti savjete stručnjaka, ako ih već traži
Došlo je do zastoja u radu radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva i do oštre polarizacije između DPS-a i opozicije oko elektronske identifikacije birača, zbog čega je tražena i pomoć eksperata EU. Šta mislite o tome?
Nastavak diskusije među članovima skupštinske Radne grupe za izgradnju povjerenja u izborni proces se mora ohrabriti, jer su oni preuzeli odgovornost za postizanje sporazuma i konsenzusa o tom važnom pitanju. Ukoliko, pak, ne dođe uskoro do takvog kompromisa, pozivanje na međunarodnu praksu je nešto što je crnogorski parlament koristio i ranije, i što će, moguće, biti potrebno učiniti i u ovom slučaju. Na primjer, 2011. godine zatražio je mišljenje i preporuke OSCE/ODIHR-a o Zakonu o izboru odbornika i poslanika, i 2012. godine traženo je mišljenje Venecijanske komisije, odnosno Savjeta Evrope o ustavnim amandmanima za jačanje pravosuđa. Međutim, u slučajevima gdje je zatražena ta eskpertska pomoć i savjeti, preporuke i mišljenje takvih međunarodnih institucija moraju da budu ozbiljno uzeti u razmatranje od strane radne grupe u cilju konačnog usvajanja amandmana i odlučnijeg daljeg sprovođenja tog procesa.
Pogledajte izvještaj HRA
Koji su to mediji kod kojih ste prepoznali da se ne pridržavaju principa etičnog i odgovornog izvještavanja, da upotrebljavaju uvredljiv jezik, da koriste poluistine...?
...većina medija kršila etičke i profesionalne standarde, u manjoj ili većoj mjeri. U proteklih je par godina Misija OEBS-a u Crnoj Gori takođe uočila povećani broj primjera kršenja ili nepoštovanja crnogorskog novinarskog etičkog kodeksa. Taj trend je takođe konstatovan od strane više domaćih i međunarodnih posmatrača koji prate ovu oblast
Galerija
Bonus video:
