Poglavlje 23, biće više od drugih, test za političku volju neophodnu za suštinske reforme u depolitizaciji pravosuđa, efikasnu borbu protiv korupcije i za potpunu zašititu ljudskih prava, ocijenjeno je na okruglom stolu o spremnosti Crne Gore za otvaranje tog poglavlja.
Okrugli sto organizovao je Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), a izvršni direktor te organizacije, Ana Novaković kazala je da poglavlje 23 nije tehnički najteže u pregovorima, ni najobimnije, ali je, kako je navela, politički najzahtjevnije.
Novaković je ocijenila da to poglavlje sadrži najosjetljivije teme za svaku državu koja teži da zaokruži tranzicioni proces.
"Ključne teme su, da li je država uspjela da obezbijedi nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa, da li ima snažne institucije za efikasnu borbu protiv korupcije, koliko se poštuju ljudska prava i koliki je stepen tolerancije na različitosti", rekla je Novaković.
Ona je navela da je da su poglavljem 23 obuhvaćeni politički kriterijumi za članstvo u Evropskoj uniji, i da se u manjoj mjeri odnosi na harmonizaciju zakonodavstva, i da ga to čini izrazito političkim.
"Tako je poglavlje 23, najviše od svih drugih, test političke volje za suštinskim reformama u Crnoj Gori, depolitizacijom pravosuđa, efikasnim obračunom protiv korupcije i zaštitom ljudskih prava", ocijenila je Novaković.
Ona smatra da odgovor na pitanje da li je Crna Gora spremna za otvaranje poglavlja 23 treba tražiti u konkretnim pokazateljima i u realizaciji mjera koje su pred Vladom.
Generalni direktor za evropske integracije u crnogorskom Ministarstvu vanjskih poslova, Snežana Radović, rekla je da je Vlada pripremila Akcione planove za otvaranje poglavlja 23 i 24 i da su utvrđene pregovoračke pozicije za te oblasti.
Ona je navela da u Vladi očekuju sazivanje Međuvladine konferencije u Briselu za otvaranje ta dva poglavlja.
"Otvaranjem poglavlja posao tek počinje. Pred Crnom Gorom je puno obaveza, ali spremno dočekujemo narednu fazu pregovora", rekla je Radović.
Alberto Kamarata iz Delegacije EU u Podgorici, rekao je da je Crna Gora „pionir“ u novom pristupu pregovorima.
On je saopštio da Evropska komisija priprema nacrte pregovoračkih pozicija za poglavlja 23 i 24 koje će biti dostavljene državama članicama.
"Akcioni planovi imaju svrhu samo ako se pretovre u konkrentne inicijative, a u poslednjem Izvještaju o napretku je naglašeno da planovi na vrijeme moraju biti primijenjeni", precizirao je Kamarata.
On smatra da u praćenju primjene Akcionih planova bitnu ulogu mora da ima parlament, ali i ostale institucije.
"Pred Crnom Gorom su veliki izazovi i vrijeme je za rezultate i reforme“, kazao je Kamarata.
Predsjednik skupštinskog Odbora za evropske integracije, Slaven Radunović, rekao je da korupcija predstavlja ozbiljnu prijetnju za crnogorsko društvo, ocjenjujući da parlament mora da stvori efikasan okvir za borbu protiv te pojave.
"Spoljnji pritisak na sprovođenje reformi je neophodan, a sumnjam da je vlast spremna za rješavanje ključnih problema. Od izuzetnog značaja za državu je rješavanje svih afera jer bi to poslalo dobru poruku Briselu", naveo je Radunović.
"Javnost zaslužuje da bude uključena u pregovore i treba apelovati da se te pozicije otvore", kaže Tea Gorjanc-Prelević
"Time bi se uveo jedinstven sistem za izbor sudija u državi, i precizirali kriterijumi za dolazak na te funkcije", pojasnila je Lakočević.
Poslanik Pozitivne Crne Gore, Azra Jasavić , rekla je da je poglavlje 23, iz iskustva drugih država, obilježilo pregovore o pristupanju.
Ona je, govoreći o novom načinu izboru vrhovnog državnog tužioca koji se u parlamentu bira dvotrećinskom većinom u prvom krugu, a deblokirajući mehanizam je podrška tri petine poslanika, rekla da će opozicija imati uticaja u tom procesu.
"To će svakako uticati i na dignitet VDT-a", dodala je Jasavić.
Prema njenim riječima, otvaranje poglavlja 23 zavisiće od toga da li je država spremna da pređe sa riječi na djela.
Tea Gorjanc-Prelević iz Akcije za ljudska prava, pitala je zbog čega su tajne pregovoračke pozicije za poglavlje 23.
"Javnost zaslužuje da bude uključena u pregovore i treba apelovati da se te pozicije otvore", navela je ona.
Kamarata je kazao da je dosadašnja praksa da do finalizacije pozicija one budu tajne.
"Na svakoj strani je da odluči da li će pozicije biti tajne, ali je praksa da dok ne budu finalizovane da budu zatvorene za javnost", precizirao je Kamarata.
Radunović je rekao da poslanicima treba da se omogući da mogu da utiču na pregovoračke pozicije, ukoliko procijene da nijesu dobre.
"Ostale zemlje koje su pregovorale sa Unijom, držale su u tajnosti pozicije, jer su imale mnogo više kapaciteta, i u njima nije postojao toliki stepen nepovjerenja između civilnog sektora i opozicije na jednoj, i vlasti na drugoj strani", dodao je Radunović.
Galerija
Bonus video:
