Formiranje takozvane “balkanske šestorke” nije obnavljanje Jugoslavije, ali je svakako dobra ideja koju što prije treba uvrstiti na dnevni red Skupštine kako bi se što prije i realizovala, ocijenili su predstavnici opozicionih partija.
Ideja o povezivanju zemalja zapadnog Balkana koju je u javnost iznio ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić najprije je u parlamentu zaintrigirala poslanika Socijalističke narodne partije (SNP) Vasilije Lalošević. On je bio jedan od prvih poslanika koji je u parlamentu postavio pitanje da li je formiranje G6 zaista mogućnost saradnje ili samo propaganda. Lalošević naglašava da Crna Gora nema otvorenih političkih pitanja ni sa jednom od susjednih zemalja, te da u ovoj ideji ima logike i da nije bitno od koga je ona potekla.
“Ima potpune logike da je ta ideja potekla iz EU, da je možda neko sa strane pretpostavio da Crna Gora koja nema otvorenih pitanja ni sa jednom od ovih zemalja odlična da bude inicijator. Nije bitno ko je predložio, bitno je ko će realizovati. I da je neko naučio Lukšića tome, svaka mu čast”, kazao je Lalošević za “Vijesti nedjeljom”.
Poslanik Pozitivne Crne Gore Dritan Abazović smatra da Crna Gora, kao najmanja zemlja u regionu, nije sposobna da samostalno iznese velike infrastukturne projekte, i da bi zajednički sa drugim državama lakše aplicirala u ovakvim situacijama.
“Ima potpune logike da je ta ideja potekla iz EU, da je možda neko sa strane pretpostavio da Crna Gora koja nema otvorenih pitanja ni sa jednom od ovih zemalja odlična da bude inicijator. Nije bitno ko je predložio, bitno je ko će realizovati. I da je neko naučio Lukšića tome, svaka mu čast”, kazao je Lalošević
Poslanik Demokratskog fronta (DF) Koča Pavlović ocijenio je da se ideja G6 može relativno brzo ostvariti jer ima podršku EU, što je i iskazano u posljednjem Izvještaju o napretku Crne Gore.
“Ova ideja je lako ostvarljiva jer ima podršku Brisela, a svaka od zemalja koje čine G6 je učlanjenje u EU deklarisala kao svoj vrhunski cilj. Ovu inicijativu treba odmah uvesti u skupštinsku proceduru”, rekao je Pavlović “Vijestima nedjeljom” i dodao da realizacija ove inicijative ne zavisi samo od nas, već i od ostalih država regiona.
”Zato je potrebno da radna tijela Skupštine nametnu i razmotre tu inicijativu sa odgovarajućim radnim tijelima parlamenata iz ostalih država G6”, rekao je on.
I Pavlović je naveo da postoji mogućnost da je ideja o povezivanju bivših jugoslovenskih republika potekla iz Brisela.
“Model Nordijskog savjeta, međuparlamentarnog radnog tijela koje funkcioniše na sjeveru Evrope, je i ranije pominjan kao okvir kroz koji bi se mogao podstaći dijalog Prištine i Beograda, na primjer”, kazao je Pavlović i ocijenio da je Crna Gora pogodan inicijator.
Abazović je istakao da i EU svakako ima interes kada je u pitanju ova inicijativa.
“Ali, ona pametno ne želi da se predstavi kao inicijator”, rekao je on.
Pavlović napominje da Lukšićeva inicijativa ima i elemenata “otkrivanja tople vode“ jer u regionu već postoji nekoliko inicijativa koje imaju isti takav cilj.
“A najstarija inicijativa regionalne parlamentarne saradnje je, gle čuda – baš naš Cetinjski parlamentarni forum. Pa nije valjda da je Lukšić zaboravio da Cetinjski forum već desetak godina postoji kao autonomna crnogorska regionalna inicijativa i nije valjda da ne vidi da se ovo periodično okupljanje može lako pretvoriti u stalno interparlamentarno radno tijelo zapadnog Balkana, naravno, ako se sa idejom stvaranja takvog tijela saglase i ostale države regiona”, zaključio je on.
Cetinje će imati koristi
Upitan kakve bi konkretne benefite Crna Gora imala od ulaska u G6, Pavlović je istakao da treba insistirati na transformaciji Cetinjskog parlamentarnog foruma u novo stalno radno interparlamentarno tijelo zapadnog Balkana.
“Od toga bi Cetinje moglo imati značajnu konkretnu korist, a Crna Gora bi imala veliku diplomatsku dobit”, rekao je Pavlović i dodao da bi, osim izvjesnog regionalnog prestiža, Crna Gora kroz novu instituciju mogla pokušati da sa komšijama riješi i neka otvorena pitanja.
“Poput konačne demarkacije državne granice, prava na korišćenje hidro i vodopotencijala u pograničnim zonama”, kazao je on i napomenuo da se, uprkos ranijim lošim iskustvima, nada da ovoga puta naša diplomatija “neće trgovati interesima Crne Gore”.
Finska i Danska kao model
Lalošević, Abazović i Pavlović saglasni su da je najbolji primjer kako bi G6 mogla funkcionisati nordijski model, odnosno Nordijski savjet. Lalošević je istakao da bi, pored socioekonomskog razvoja, saradnje u oblasti energetike i infrastrukture, posebno važna bila oblast razmjene ljudskih resursa. Između ostalog, Lalošević je istakao da bi to posebno koristilo studentima i osobama kojima je potrebno liječenje preko granice.
“Koliko naše djece studira u Beogradu i drugim gradovima, a tu je i liječenje u inostranstvu. Činjenica je da se, na primjer, student iz Finske može obrazovati u Danskoj pod istim uslovima kao i u svojoj državi, što bi moglo da se primijeni i na naše studente”, poručio je Lalošević i kazao da će se u parlamentu zalagati da ta ideja što prije i što jače zaživi.
Bonus video:
