Članovi Radne grupe za izborno zakonodavstvo nijesu se danas saglasili da li jedan član Državne izborne komisije (DIK) treba da bude iz civilnog društva ili samo iz tri nevladine organizacije (NVO) koje su učestvovale u izmjenama izbornih zakona. U radi Radne grupe, koje treba da pripremi izborno zakonodavstvo, učestvuju predstavnici Centra za demokratsku tranziciju, Centra za monitoring i Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS). Predstavnik Demokratske partije socijalista Miodrag Vuković smatra da treba ostati pri definiciji „civilni sektor“.“Vjerujem da nema precizno definisanog instituta u zakonu, ali nijesam siguran da ga nema u potvrđenim međunarodnim ugovorima. Svođenje samo na nevladine organizacije sužava prostor u izboru tog člana” kazao je Vuković.Prema riječima, poslanika Demokratskog fronta (DF) Gorana Danilovića nije sporna suština, nego forma.”Nije sporna potreba da jednog člana DIK-a biramo po ovom principu, ali tražimo modalit da to bude pravno održivo”, kazao je Danilović.
I vjerske zajednice su civilni sektorPredstavnik MANS-a Vuk Maraš rekao je da nigdje ne postoji normirana organizacija civilnog društva i nije utemeljeno ko čini takvu organizaciju. “Zato smo predložili da se član DIK-a bira iz reda NVO, ali da su to organizacije koje imaju iskustva u praćenju izbornih procesa, da imaju najmanje dva projekta i dva naučna rada i javnu prepoznatljivost u ovoj oblasti, kao i da su učestvovali u radu radnih grupa koje su se bavile ovim pitanjima”, kazao je Maraš.On smatra da je problematično ostaviti definiciju „organizacija civilnog sektora“, jer je to preširok krug.”Vjerske zajednice i stručna udruženja pripadaju organizaciji civilnog sektora”, kazao je Maraš.
SNP za postojeće rješenjeNa sjednici Radne grupe, predsatvnici DF i Socijalističke narodne partije (SNP) različito su ocijenili ko treba da predlaže sekretara Državne izborne komisije, funkcije koja pripada opoziciji. U DF smatraju da to pravo treba da ima politička partija, odnosno izborna lista sa najviše mandata, dok u SNP-u ocjenjuju da sekretara predlaže partija. “Nema spora da sekretara, koji pripada opoziciji, treba da predlaže partija, odnosno izborna lista koja ima najviše mandata. Molim kolege iz SNP-a da ostavimo takvo rješenje, jer sve drugo će pokazati da nam je uskopartijski interes preči od dogovora”, kazao je Danilović.U SNP-u, prema riječima Nevena Gošovića, smatraju da treba zadržati postojeće rješenje. “Naša razlika ne treba da bude razlog da ne nastavimo sa ovim procesom”, kazao je Gošović.Prema njegovim riječima, u praktičnoj primjeni jednostavnije je rješenje da političkim partijama koje osvoje najviše mandata, pripada pravo predlaganja kandidata za sekretara DIK-a. Poslanik Socijaldemokratske partije Rifat Rastoder smatra da treba precizno razraditi to što izborna lista nije jedan poslanički klub, nego više. Danilović je rekao da izborna lista, ako ima pravo da predloži sekretara, mora to raditi jedinstveno. Predstavnik DPS-a Milutin Simović kazao je da ga raduje što je DF odustao od prethodne ideje da se pravo glasa daje sekretaru koji će rukovoditi sa budućim stalnim sekretarijatom. Radna grupa počela je razmatranje amandmana Udruženja osoba sa invaliditetom, u kojima se ukazuje da oni ne mogu ostvariti pravo glasa ravnopravno sa drugima, zbog nepristupačnosti glasačkih mjesta, kabina ili biračkog materijala.“Zbog toga veliki broj osoba sa invaliditetom zbog narušenosti sopstvene bezjednosti i dostojanstva ličnosti, ne ostvaruje svoje biračko pravo”, kazala je Marina Vujačić iz Udruženja. Simović je rekao da je obaveza za sve da se sa posebnom odgovornošću odnose prema amandmanima osoba sa invaliditetom. On je naveo da će amandmane detaljnije analizirati podgrupa.
Bonus video:
